Pored toga što provodimo trećinu svoga vijeka u spavanju, naučnici, fiziolozi znaju o tom fenomenu veoma malo. Period spavanja se razlikuje od osobe do osobe. Nekima je dovoljno četiri sata spavanja, a nekima jedanaest. U biti, većini ljudi je dovoljno od 6,5 do 7 sati spavanja dnevno.
Istraživači su otkrili da je san aktivno stanje, ne samo izlazak iz stanja budnosti. Tokom spavanja mozak je aktivan, ali ne obrađuje podatke koji mu dolaze iz osjetila na zapažen način.
Dr. Hobson u svojoj knjizi Sleep kaže: „Nema sumnje da mozak ima najviše koristi u spavanju. Mentalne sposobnosti silaze na najniži nivo dok čovjek spava. Tako se mozak odmara, a da ne gubi aktivnost.“
Ali, mozak nije jedini koji ima koristi od spavanja. Čitavo tijelo se odmara i smiruje tokom spavanja.
Kaže Uzvišeni Allah:
Zar nisu vidjeli da smo učinili noć da u njoj otpočinu, a dan vidnim? (En-Neml, 86)
I san vaš (smo) počinkom učinili, i noć pokrivačem dali. (En-Nebe’, 9-10)
Neki ljudi, nažalost, dan pretvaraju u noć, a noć u dan. Oni bdiju noću, a spavaju po danu. A Uzvišeni Allah je noćni san, a ne dnevni, učinio Svojim blagodatima koje je podario stvorenjima:
I jedan od dokaza Njegovih je san vaš noću. (Er-Rum, 23)
Reci: „Kažite vi meni – ako bi Allah dao da vam dan potraje vječno, do Sudnjeg dana, koji bog bi vam, osim Allaha, noć dao.“ (Qasas, 72)
Dr. Sizler, jedan od najpoznatijih istraživača na polju sna, kaže: „Posljednji dio noći je najteže vrijeme za odupiranje želji za snom.“
A zar ovo nije vrijeme u kojem Uzvišeni Allah silazi na najniža nebesa i govori: „Ima li molitelja, pa da im uslišim? Ima li pokajnika, pa da im grijehe oprostim?“ Zar ovo nije vrijeme kada Uzvišeni Allah iskušava Svoje iskrene robove?
Noću su malo spavali i u praskozorje oprost od grijeha molili. (Ez-Zarijat, 17-18)
Da pogledamo kako je Davud, a.s., provodio noć. Božiji Poslanik, s.a.v.s., je rekao:
„Allahu najdraži namaz je Davudov, i najdraži Mu je njegov post. On je spavao pola noći, trećinu je provodio u namazu, zatim je spavao šestinu. Postio je jedan dan, a mrsio se drugi.“ (Muttefekun ‘ alejhi)
Nema sumnje da je noćni namaz duhovna i tjelesna rekreacija. Selman kaže da je Božiji Poslanik, s.a.v.s., rekao: „Klanjajte noćni namaz. To je običaj dobrih prije vas i način da otjerate bolest od sebe.“ (Hadis bilježe Ahmed i Hakim, koji kaže da podliježe kriterijima Muslima)
Naučnici su dokazali da je najbolje spavati u prvom dijelu noći. Jedan sat prospavan prije ponoći je kao tri sata kasnog spavanja.
Dr. Šapiro u knjizi Body clock kaže:
„Odlazak na spavanje u određeno vrijeme svake noći, ustajanje u određeno vrijeme svakog jutra ne dovodi do poboljšane produktivnosti čovjeka samo tokom dana, već ga priprema za lijep san u slijedećoj noći.“
Profesor Osvald, koji je proveo više od četrdeset godina u istraživanju fenomena sna na Univerzitetu Edinburg u Škotskoj, kaže:
„Ako želiš da zaspiš brzo kada legnesš, treba da ustaješ rano ujutro. Čini to redovno. Tako ćeš imati najbolju vrstu sna, bit ćeš sretniji i aktivniji tokom dana.“ (Get a better night sleep, 1990)
Zar ovo nije praksa Božijeg Poslanika, s.a.v.s., i ashaba?
Nemojte sijeliti nakon što ljudi prestanu hodati ulicama. Jer, otkud znate šta Allah može dati Svojim stvorenjima?
Ashabi nisu bdjeli noću, pričajući i sijeleći, nego su spavali nedugo nakon jacije-namaza.
Buhari i Muslim bilježe hadis Ebu Berze: Božiji Poslanik, s.a.v.s., je smatrao pokuđenim da se spava prije jacije i da se sijeli poslije nje.
Knjiga San je umjetnost kaže: „Postoji stara izreka koja kaže: ‘Rano liježi i rano ustaj!’ Ovo je mudra misao, ali je sada skoro niko ne primjenjuje. Grad… buka… svjetla… televizija… radio… samo otežavaju odmor. Kako možeš očekivati da spavaš kada svjetla gore, a televizija čovjeka vara da provede vrijeme pred njom sve do kasnih noćnih sati?“
Naša tijela treba da slijede prirodne zakone. Ako mi prekršimo te zakone – ne treba nikog drugog da krivimo. Nemoj mi reći da ti svjetla i gradska buka ne daju da spavaš! Svoje zidove možeš obložiti zvučnom izolacijom, i da koristiš druge metode koje ti ovo vrijeme nudi.
Autor te knjige kaže: „Moramo biti svjesni da sati prije ponoći deset puta više odmaraju nego naredni sati.“
Istraživač Niris Di tvrdi da je rano lijeganje veoma korisno. Ona kaže: „Jedan sat spavanja prije ponoći je kao tri sata poslije ponoći.“
Zar Poslanik čovječanstva, s.a.v.s., nije rekao: „Berićet ovog ummeta je u ranom ustajanju.“ (Hadis bilježi Taberani u Ewsatu, a Albani ga je okarakterisao kao vjerodostojan.)
Izvor: Hassan Šemsi Baša, Islamom i medicinom do zdravog života, (prijevod: Fahrudin Smailović), El-Kelimeh, Novi Pazar, 2006, str. 121-125.