U islamskom šerijatskom pravu, na temelju principa odvojenosti spolnog i umnog punoljetstva, propisan je poseban zakon o ekonomskoj nezavisnosti i finansijskoj slobodi. Prema ovom zakonu, finansijska ovlaštenja se prepuštaju onoj osobi koja, pored spolnog punoljetstva, posjeduje i punoljetstvo razuma. Osoba koja je dostigla spolno punoljetstvo, ali još uvijek ne posjeduje razumsko punoljetstvo, lišena je prava na posjedovanje ekonomske samostalnosti i finansijske slobode.
I provjeravajte siročad dok ne stasaju za brak; pa ako ocijenite da su zreli, uručite im imetke njihove.[1]
Časni Kur’an, dakle, kaže da treba provjeriti siročad jesu li stigli do muževnog doba pa, ukoliko se zaključi da su pored tjelesne i spolne dostigli i zrelost razuma, treba im uručiti njihove imetke.
U ovom ajetu je na eksplicitan način rečeno da je ekonomska nezavisnost i finansijska sloboda siročadi uvjetovana spolnom zrelošću i razumskim razvojem. Pokazatelj spolne zrelosti je sposobnost proizvodnje sperme i pojava želja za odnosom koja je u ovom kur’anskom ajetu izražena riječju nikāh, dok je zrelost razuma izražena riječju rušd.
Imam Sadik, mir s njim, rekao je: “Siroče (dijete) prestaje biti siroče s pojavljivanjem noćne polucije, i to je znak njegove spolne zrelosti. A ako se i pored noćne polucije ne uviđa njegova umna zrelost, i ako je malouman ili umno nezreo, neka mu skrbnik suspregne njegov imetak.”[2]
Ibn Sinan je upitao hazreti Sadika, mir s njim, kada će mladiću biti uručen njegov imetak. On je odgovorio: “Onda kada postane spolno zreo i kada se uvidi da je umno zreo i da nije malouman ili umno nezreo.”[3]
Imama, mir s njim, su upitali: “Kada se okončava razdoblje skrbništva nad jetimima?” On je odgovorio: “U vrijeme kada nastupi polucija, a pored toga dijete bude posjedovalo mentalnu zrelost da shvati uzimanje i davanje (razmjenu).”[4]
Iz ovog kur’anskog ajeta i nekoliko predaja može se izvući zaključak da Zakonodavac islama pravi razliku između spolne zrelosti i zrelosti razuma i dozvoljava da se imetak dodijeli samo onoj siročadi koji su pored spolne postigli i zrelost razuma. Međutim, treba imati na umu da se ovdje pod zrelošću razuma, kao uvjetom za sticanje finansijske nezavisnosti, ne misli na potpuni razum i njegov krajnji razvoj, nego najniži stepen razvoja razuma i spoznaja značenja finansijske koristi i štete, tj. sposobnost da se na razuman način vlada bogatstvom. Prema zakonu, takav mladić je stasao i ima pravo preuzeti u svoje ruke finansijske ovlasti.
Izvor: Muhammed Taqi Falsafi, Mladi, razum i osjećanja, svezak 1, (preveo s perzijskog: Nihad Čamdžić), Fondacija “Mulla Sadra” u BiH, Sarajevo, 2011, str. 96–97.