Svaki čovjek ima bar jednu lošu naviku. Bilo da uvijek kasnite na dogovoreni sastanak, jedete lošu, nezdravu hranu, izbjegavate fizičke aktivnosti i vježbu, upadate drugima u riječ, učite kampanjski i u zadnji čas – loše navike mogu, itekako, ometati društveni život, sreću ili zdravlje.
Psiholozi nas savjetuju kako da se neželjene navike pokušamo osloboditi u pet koraka.
Korak 1. Odlučite da se zaista želite promijeniti i uvjerite sebe da to možete.
Promijeniti možete samo ono što odlučite da želite promijeniti. Ovdje naglašavamo važnost obvezivanja kao prijeko potreban prvi korak. Ako ne uviđate u čemu je problem, nećete mnogo ni učiniti u smjeru mijenjanja vašeg ponašanja na bolje. Što ste iskreniji sa samim sobom u vezi loše navike koju imate, vjerovatnije je da ćete krenuti u pravom smjeru kad je njeno uklanjanje u pitanju. Možete početi da vodite zapisnik, a neke od informacija mogu da vam daju i bliski ljudi – koliko često kasnite, prejedate se, lažete i sl. U cilju vlastite motivacije mnogo vam može pomoći otvoren razgovor sa ljudima sa kojima živite i družite se. Oni će vam naiskrenije reći šta je to kod vas pretjerano.
Korak 2. Pokušajte razumjeti šta održava vašu lošu naviku.
Ako je, recimo, u pitanju pušenje ili pretjerano uživanje u hrani, možda vam nedostaje zanimljivih sadržaja i aktivnosti koje bi vas ispunile i oraspoložile i kojima biste zamijenili svoje postojeće loše navike. Kod nekih ljudi u pitanju je suočavanje sa dosadom ili vlastita apatija i nezadovoljstvo, što se kompenzira na taj način. Aktivirajte se u stvarima koje vas privlače i zabavljaju, i povežite sa drugima.
Neke od loših navika jednostavno čine da se osjećamo dobro, te ih zato ponavljamo. Pronađite za sebe jednako dobro i jako potkrepljenje u nečemu što je zdravstveno ili društveno prihvatljivije.
Neke od naših loših navika nam pomažu da se privremeno oslobodimo od stresa. Neke svoje potkrepljenje nalaze u socijalnom okruženju. Ako vam prijatelji ne ukazuju na činjencu da im smeta to što neprestano kasnite, zašto biste se mijenjali? Ovakve navike jako potkrepljenje mogu pronaći u socijalnoj sredini. Naprimjer, osoba koja kasni na sastanak biva obasuta informacijama kolega o tome šta je propustila, te tako dobiva svojih pet minuta pažnje i potkrepljenje da nastavi sa svojim dramatičnim ulascima i kašnjenjem.
Korak 3. Postavite realne i ostvarljive ciljeve.
Svoje loše navike gradili ste godinama – zato nemojte očekivati da ih se preko noći riješite. Napravite razuman raspored na osnovu ciljeva koje smatrate da možete ostvariti u jednoj sedmici, naprimjer. Postavljanje preambicioznih ciljeva i potom neuspijeh u istima, u trenutku razočarenja, lahko ćete uzeti kao dokaz da je „nemoguće“ postići bilo kakvu promjenu. Ako kronično kasnite 20 – 30 minuta na svaki svoj sastanak, postavite cilj da za početak kasnite „samo“ 10 minuta (to će i dalje nervirati druge ljude, ali bar ne kao ranije). Smanjiti faktor kašnjenja na pola, dobar je početak.
Korak 4. Pratite svoj napredak i nemojte se obeshrabriti ako povremeno posustanete.
Želite li doseći svoj krajnji cilj, morate imati uvida u to koliko dobro napredujete, odnosno koliko vam dobro ide ostvarivanje manjih ciljeva koje ste postavili za početak. To znači da je poželjno da vodite dnevnik ili određenu evidenciju. Odredite manje korake. Nakon nekoliko uspješnih dana, recimo vježbanja ili redovitog učenja (ako su učenici ili studenti u pitanju) nagradite sebe nečim što bi vam prijalo – izlazak, odlazak u kino, kupovina neke sitnice koja bi vas obradovala… Ne zaboravite sami sebe i verbalno pohvaliti za uloženi trud, a osobito kad ostvarite jedan od zacrtanih ciljeva. To će vam podići motivaciju i osjećat ćete se dobro.
Ipak, i najsnažniji i napredaniji pojedinci katkad posustanu. Ovakve trenutke nemojte shvatati kao dokaz „da, ipak, ne možete uspjeti“, već pokušajte uvidjeti šta je uzrok, zašto ste posrnuli. Zabilježite to u svoj dnevnik i ako se ovakvi trenuci budu češće javljali, tada biste trebali proanalizirati svoj sistem nagrada, odnosno samopotkrepljivanja koje će vam pomoći da istrajete do kraja – ili pređite na Korak 5.
Korak 5. Potražite dodatnu pomoć ako je neophodno.
Ako je vam preteško da sami napravite određene promjene, potražite pomoć porodice, prijatelja ili nastavnika, profesora. Za osobu koja želi da se fizički aktivira nakon dužeg vremena, grupni programi vježbanja su možda bolje rješenje, nego da počinje sama.
Neke od navika koje razvijemo kroz vrijeme su toliko otporne i snažne da vam je možda potrebna i pomoć stručnog lica – psihologa ili psihoterapeuta. Kogntivno – bihevioralni terapeuti mogu vam pomoći u razvijanju samokontrole i olakšati ostvarenje željenih ciljeva. Razviti samodisciplinu jedan je od najtežih zadataka ako se, recimo, želimo riješiti ovisnosti o duhanu, suvišnih kilograma, početi vježbati, redovito čitati, učiti i izgraditi bilo koju drugu poželjnu osobinu i naviku.
Pripremila: Jasna P. Subašić, dipl. psiholog
Izvor: psychologytoday.com / psiholog.ba