Rutinski preventivni pregledi i testiranja kod žena

Autor: dr. Samire Ademi Lutolli

Ljekaru odlazimo uglavnom kad nas nešto zaboli, kad su simptomi već prisutni i kad je bolest već nastupila. Međutim, to je potpuno pogrešno jer mnoge se bolesti mogu lahko spriječiti i izliječiti ako se otkriju dovoljno rano. Preventivni pregledi bi zato trebali postati uobičajena rutina, koja bi nam čak mogla spasiti život, pogotovo kad dođemo u određene godine života.

Stoga se zapitajmo, ukoliko vozimo auto na tehnički pregled svake godine i znamo kada to trebamo ponovo učiniti, da li smo toliko brižni i redoviti kad je riječ o preventivnim pregledima našeg vlastitog tijela? Kad smo posljednji put preventivno posjetili ljekara i uradili obavezne preglede? Da li smo počeli na vrijeme sa nekim testovima koji su od presudnog značaja?

Ovom prilikom navodimo obavezne preglede koje bismo trebali obaviti ordinirano od strane porodičnog ljekara ili ginekologa, ovisno o dobi, historiji bolesti i drugim faktorima.

Dob od 18–39. godine života

Rutinski pregledi koji obuhvataju mjerenje tjelesne težine i visine svakih 3 do 5 godina ili češće ovisno o općem zdravstvenom stanju, prethodnim stanjima, faktorima rizika i simptomima.
Kontrola krvnog pritiska jednom na dvije godine u slučajevima sa normalnim vrijednostima (manje od 120/80). Godišnja kontrola krvnog pritiska za vrijednosti 120/80 do 139/89. Konsultacija o potrebi tretmana za vrijednosti 140/90 ili više.
Testovi glukoze u krvi za osobe sa određenim faktorima rizika kao što su gojaznost ili hormonalni poremećaj. Testiranje za dijabetes, ukoliko je krvni pritisak viši od 135/80 ili u slučaju korišćenja terapije za visok krvni pritisak.
Testiranje holesterola početi redovno sa 20 godina, osobito u slučaju izloženosti većem riziku od srčanih oboljenja.
Ultrazvučni pregled dojke jednom godišnje, a po potrebi (prisustvo ciste, fibroadenoma) uraditi ultrazvučni pregled svakih 6 mjeseci.
Jednom godišnje pregled zdjelice za sve spolno aktivne i neaktivne žene iznad 21. godine starosti.
PAPA test prvi put nakon navršene 21. godine. Sa testom se može početi i ranije, samo ukoliko je osoba postala spolno aktivna prije 21. godine života (ili 3 godine nakon početka polnog odnosa). Od 21. godine do navršene 30. godine života, svake dvije godine.
Testiranje na infekciju od klamidije jednom godišnje do 24. godine života kod spolno aktivnih žena. Iznad 25. godine, trudnica ili ne, potrebno je testiranje na klamidiju u slučaju izlaganja većem riziku.
Testiranje na gonoreju kod spolno aktivnih žena, bile trudne ili ne.
Testiranje na HIV infekciju najmanje jednom. Konsultacija sa ljekarom o potrebi za češće testiranje ovisno o riziku. Testiranje svake trudnice na HIV infekciju.
Testiranje na infekciju sifilisom u slučaju veće izloženosti riziku od infekcije i u trudnoći.

Dob od 40–49. godine života

Rutinski pregledi koji obuhvataju mjerenje tjelesne težine i visine u razdoblju od 1 do 3 godine ili češće ovisno o općem zdravstvenom stanju, prethodnim stanjima, faktorima rizika i simptomima.
Kontrola krvnog pritiska jednom u dvije godine u slučajevima sa normalnim vrijednostima (manje od 120/80). Svake godine kontrolirati krvni pritisak za vrijednosti 120/80 do 139/89. Konsultacija o potrebi tretmana za vrijednosti 140/90 ili više.
Testovi glukoze u krvi za osobe sa određenim faktorima rizika kao što su gojaznost ili hormonalni poremećaj. Testiranje za dijabetes ako je krvni pritisak viši od 135/80 ili u slučaju korišćenja terapije za visok krvni pritisak.
Redovna kontrola holesterola u slučaju izloženosti većem riziku od srčanih oboljenja.
Screening štitne žlijezde svakih 3 do 5 godina ili češće u slučaju abnormalnih vrijednosti.
Ultrazvučni pregled dojke jednom godišnje.
Screening mamografija sa 40 godina života ili ranije u slučaju postojanja faktora rizika. Potom svake druge godine, a u slučaju medicinske indikacije ili pozitivne porodične anamneze jednom godišnje.
Svake godine opći pregled zdjelice. Preporuke variraju za žene koje su odstranile reproduktivne organe.
PAPA test poslije navršene 30. godine života na svake tri godine, u kombinaciji s HPV testom i kolposkopijom: ako pacijentica u anamnezi nema umjerenu ili tešku displaziju, nije zaražena virusom humane imunodeficijencije (HIV), ako imunski sistem nije oslabljen (npr. nakon presađivanja organa), ako prije svog rođenja nije bila izložena dejstvu dietilstilbestrola. U drugim slučajevima svakih 6 mjeseci, a obavezno jednom godišnje.
Testiranje na infekciju od klamidije kod spolno aktivnih žena, bile one trudne ili ne, i u slučaju izloženosti većem riziku.
Testiranje na gonoreju kod spolno aktivnih žena, bile one trudne ili ne.
Testiranje na HIV infekciju najmanje jednom. Konsultacija sa ljekarom o potrebi za češće testiranje ovisno o riziku. Testiranje svake trudnice na HIV infekciju.
Testiranje na infekciju sifilisom u slučaju veće izloženosti riziku od infekcije i u trudnoći.

Dob od 50–64. godine života

Rutinski pregledi koji obuhvataju mjerenje tjelesne težine i visine svakih 3 do 5 godina ili češće, ovisno o općem zdravstvenom stanju, prethodnim stanjima, faktorima rizika i simptomima.
Kontrola krvnog pritiska jednom na dvije godine u slučajevima sa normalnim vrijednostima (manje od 120/80). Godišnja kontrola krvnog pritiska za vrijednosti 120/80 do 139/89. Konsultacija o potrebi tretmana za vrijednosti 140/90 ili više.
Testiranja glukoze u krvi za osobe sa određenim faktorima rizika kao što su gojaznost ili hormonalni poremećaj. Testiranje za dijabetes, ukoliko je krvni pritisak viši od 135/80 ili u slučaju korišćenja terapije za visok krvni pritisak.
Redovna kontrola holesterola u slučaju izloženosti većem riziku od srčanih oboljenja.
Dijagnosticiranje bolesti štitne žlijezde svakih 3 do 5 godina ili češće u slučaju abnormalnih vrijednosti.
Ultrazvučni pregled dojke do 55. godine jednom godišnje. Daljnje ultrazvučne kontrole pacijentica procjenjuje nadležni ljekar-radiolog.
Mamografija svake dvije godine ili češće u slučaju postojanja faktora rizika, prethodnog stanja ili abnormalnog rezultata prethodnih mamografija.
Godišnji opći pregled zdjelice. Preporuke variraju za žene koje su odstranile reproduktivne organe.
Konsultacija o faktorima rizika za osteoporozu.
PAPA test na svake tri godine, u kombinaciji s HPV testom i kolposkopijom, ako pacijentica: u anamnezi nema umjerenu ili tešku displaziju; nije zaražena virusom humane imunodeficijencije (HIV); ako imunski sistem nije oslabljen (npr. nakon presađivanja organa); ako prije svog rođenja nije bila izložena dejstvu dietilstilbestrola. U drugim slučajevima svakih 6 meseci, a obavezno jednom godišnje.
Pregled i/ili testiranje za karcinom debelog crijeva. Učestalost i vrsta testiranja varira.
Testiranje na klamidiju kod spolno aktivnih žena i u slučaju izloženosti većem riziku.
Testiranje na gonoreju kod spolno aktivnih žena.
Testiranje na HIV infekciju najmanje jednom. Konsultacija sa ljekarom o potrebi češćeg testiranja, ovisno o riziku.
Testiranje na infekciju sifilisom u slučaju veće izloženosti riziku od infekcije.

Dob iznad 65. godine života

Rutinski godišnji pregledi koji obuhvataju mjerenje tjelesne težine i visine ili češće, ovisno o općem zdravstvenom stanju, prethodnim stanjima, faktorima rizika i simptomima.
Kontrola krvnog pritiska jednom u toku dvije godine u slučajevima sa normalnim vrijednostima (manje od 120/80). Godišnja kontrola krvnog pritiska za vrijednosti 120/80 do 139/89. Konsultacija o potrebi tretmana za vrijednosti 140/90 ili više.
Testovi glukoze u krvi za osobe sa određenim faktorima rizika kao što su gojaznost ili hormonalni poremećaj. Testiranje za dijabetes, ukoliko je krvni pritisak viši od 135/80 ili u slučaju korišćenja terapije za visok krvni pritisak.
Redovna kontrola holesterola u slučaju izloženosti većem riziku od srčanih oboljenja.
Dijagnosticiranje bolesti štitne žlijezde svakih 3 do 5 godina ili češće u slučaju abnormalnih vrijednosti.
Mamografija svake dvije godine do 74. godine, potom u konsultaciji sa nadležnim ljekarom.
PAPA test strogo individualno ili od 65. ili 70. godine života (po tom pitanju nije zauzet jasan stav struke). Može se prestati sa testiranjem nakon tri normalna Papanikulau i HPV testa u posljednih 10 godina života, izuzev ako kod pacijentice postoje faktori rizika koji uključuju spolnu aktivnost, osobito sa više partnera, te postojanje poremećaja u prethodnom periodu života.
Pregled i/ili testiranje za karcinom debelog crijeva do 75. godine. Učestalost i vrsta testiranja varira.
Testiranje na klamidiju kod spolno aktivnih žena i u slučaju izloženosti velikom riziku.
Testiranje na gonoreju kod spolno aktivnih žena.
Testiranje na HIV infekciju makar jednom iznad 65. godine, ukoliko testiranje nije prije urađeno. Testiranje u slučaju većeg rizika od infekcije HIV-om.
Testiranje na infekciju sifilisom u slučaju izloženosti većem riziku.
Testiranje gustoće kostiju, potom ponoviti po preporuci ljekara.