Dan bez smijeha izgubljen je dan – kaže kineska mudrost.
Prema dr. Margery Hutter Silver smijanje donosi iste rezultate kao i svakodnevna tjelovježba, trčanje ili neke druge fizičke aktivnosti. Dovodi do mentalnog smirenja, opuštanja mišića, dubljeg disanja, poboljšane cirkulacije i aktivnijeg metabolizma.
Novija fiziološka istraživanja pokazuju da smijeh povoljno djeluje na ljudsko zdravlje. Humor, šala, dosjetka i vic zaslužuju visoko mjesto u terapijskim metodama, smatraju liječnici. Dugo živi onaj tko se često smije! – tvrdi narodna mudrost.
Istraživači s Harvard Medical School koji su proučavali vitalnost osoba u zrelim godinama i izglede za dugotrajan život, otkrili su da ljudi s pravim osjećajem za humor imaju veliku priliku doživjeti stotu. Utvrdili su da posjedovanje smisla za humor i šalu znatno produžuje život, potiče ljudsku sreću, jača odbrambene sposobnosti, oplemenjuje dušu i tijelo.
Zato njegujte dobro raspoloženje, šalu i humor. Izbjegavajte uzrujavanje i ljutnju. Čim osjetite krizu ili neraspoloženje koje vedrinu može pretvoriti u ljutnju, iznađite veselu, komičnu i smiješnu stranu pojave ili događaja. Smijeh, dosjetka i humor prava su protuteža i najdjelotvornija preventiva patnji i bolu.
Ipak, najvažniji psihološki učinak smijeha i vedrog raspoloženja je u stvaranju toplog, ugodnog i poticajnog ozračja u obitelji, na radnome mjestu i u životnom okruženju. U tako opuštenoj, vedroj, ugodnoj i poticajnoj atmosferi, produktivnost, radni elan, učinak i kvaliteta postignutog mnogo su bolji, a međuljudski odnosi su na visokoj razini.
Moć smijanja toliko je uvjerljiva da je National Health Service (NHS) osnovao prvu Kliniku za smijeh – Laughter Clinic, koja je, kao zamisao kosultanta za stres, dr. Roberta Holdena, svoja vrata otvorila 1991. godine.
Zbog velikog interesovanja ljudi o zdravim efektima humora, dr. Holden je na Oxfordu pokrenu Projekat sreće. Od 1991. najmanje 30 000 doktora, medicinskih sestara i drugih zdravstvenih radnika pohađali su seminare i radionice. Dr. Holden kaže kako tokom smijanja srce ubrzava svoje otkucaje, a krvni pritisak se povećava; nakon smijanja srčana frekvencija i krvi pritisak se smanjuju na vrijednost koja je niža od početne vrijednosti u mirovanju.
„Smijeh je kao neka vrsta unutarnjeg aerobika – kada se smijemo, moguće je da se svih 400 mišića u tijelu pomiče“, kaže dr. Holden. Smijanjem se također otpušta endorfin, hormon dobrog raspoloženja, smanjuju razine hormona stresa – adrenalina i kortizola, te ujednačava disanje.
Izvori:
– 30 minuta na dan za zdravo srce, Mozaik knjiga, Zagreb, 2008., str 187.