Smijeh pomaže kod prevencije stresa. Osobu pod stresom karakterizira kratko disanje, radi čega se krv, srce i mozak nedovoljno opskrbljuju kisikom. Kod smijanja, međutim, dolazi do ispuštanja zraka prilikom čega se izbacuju svi otrovi, nakon čega se odmah osjećamo opuštenije.
Smijeh poboljšava cirkulaciju i opskrbu organizma kisikom, čime u ciklus ulazi beta-endorfin, tvar čija je uloga ublažavanje boli. Osim toga, smijehom se izbacuje višak adrenalina koji se nalazi u organizmu.
Smijeh ima pozitivan učinak i na probavni trakt. Osobe pod stresom imaju općenito problema s jelom i probavom hrane, pate od konstipacije, imaju bolove u trbuhu. Do ovoga djelomično dolazi stoga što je trbušna šupljina napeta radi općenite napetosti organizma. Dobar smijeh je koristan jer pokreće dijafragmu, opušta trbušnu šupljinu i reaktivira probavne procese.
Najvažnije djelovanje smijeha je na mozak. To je vrsta „mentalnog kihanja“ koje uzrokuje generalnu obnovu, tijekom koje kemijske tvari koje ulaze u organizam nisu više negativne, uzrokovane tjeskobom i strahom, već pozitivne, povezane s ugodom.
Čini se da smijeh omogućava začeće. Čini nas opuštenijima i otklanja stres koji može imati negativne učinke na hormonalani sustav, pa time može odgoditi ovulaciju.
Izvor: Bebe, mjesečnik za trudnice i roditelje, br. 133, „Bebe“ d.o.o., Zagreb, svibanj 2003, str. 38.