Namaz, kao i svaki islamski propis, ima svoj dvostruki smisao: da čovjeka podstakne na vršenje dobrih i plemenitih djela i da ga spriječi od ružnih misli i djela. Allah, dž.š., kaže:
Namaz sprečava od ružnih i pokuđenih djela, a veličanje Allaha u namazu je najveće. (El-Ankebut, 45)
To su vjernici, koje smo učvrstili na zemlji – ispravno klanjaju namaz, daju zekat, naređuju dobro i sprečavaju zlo. Allahu pripada konac njihovih djela. (El-Hadždž, 41)
Muhammed, a.s., je uporedio namaz sa rijekom, pa je rekao: „Šta mislite, kad bi neko od vas imao pred vratima rijeku, pa se u njoj svaki dan pet puta kupao…? Tome je slično i pet namaza u toku dana i noći. Allah njima briše grijehe iskrenog mu'mina.“
Čovjek koji redovno obavlja namaz, svjestan njegove svrhe i sadržaja, mora biti duševno i moralno čist. Onaj koji stalno misli na Allaha, misli i na dobra i plemenita djela. Takav čovjek je više duhovno nego fizičko biće. Njega rese najljepše osobine. Za takve Allah, dž.š., kaže:
O smirena dušo, vrati se svome Gospodaru zadovoljna, a i On s tobom zadovoljan. Uđi među Moje robove, uđi u Moj Džennet. (El-Fedžr, 27-29)
Namaz je duševni mir. A duševno miran može biti samo mu'min, koji se ne uznosi i ne oholi ovosvjetskim dobrima, znajući da su ona Allahova milost i iskušenje.
Namaz je svjetlost mu'mina, koja mu obasjava puteve istine i vodi sreći na oba svijeta. On je dokaz iskrene vjere i visokih moralnih kvaliteta vjernika.
„Koga namaz ne odvrati od ružnih djela, on ga još više udaljava od Božije milosti“, kaže Muhammed, a.s.
Nedosljednosti u namazu
Namaz pojedinih ljudi je samo po svom vanjskom izgledu namaz. Njihove misli su najčešće usmjerene na druge stvari i predmete. Oni smatraju da je namaz samo „dug prema Bogu“, koji treba bilo kako odužiti. Takvo obavljanje namaza je bez svrhe i smisla. Kur'an o tome kaže:
Teško onima koji klanjaju namaz, a ne vode računa o njemu. To su licemjeri koji hoće samo da se prikažu svijetu… (El-Ma'un, 4-7)
Zapostavljanje namaza
Zapostavljanje namaza predstavlja težak grijeh i nepokornost Allahu, dž.š. Kur'an to opisuje sljedećim riječima:
Iza njih je ostalo potomstvo, koje namaz napusti i za požudama pođe. Oni će sigurno zlo proći. (Merjem, 59)
Upozoravajući na to, Božiji Poslanik kaže: „Prva stvar za koju će čovjek na Sudnjem danu polagati račun – jeste namaz, pa ako on bude dobar, bit će dobra i ostala djela, a ako on bude loš, bit će loša i ostala djela.“
Božiji Poslanik je, također, rekao:
„Nema vjere onaj ko nema povjerenja, niti namaza bez čistoće, niti dina bez namaza. Namaz je vjeri ono što je glava tijelu.“
„Između čovjeka i idolopoklonstva – širka i nevjerovanja je napuštanje namaza.“
Namaz i mladi
Radi mnogobrojnih fadileta namaza, Muhammed, a.s., je naredio svim generacijama muslimana, do Sudnjeg dana, da namaz smatraju svojom osnovnom obavezom i da podučavaju svoju djecu da od sedme godine redovno vrše ovu veliku islamsku dužnost, pa je rekao:
„Naređujte svojoj djeci da klanjaju kad im bude sedam godina, a kada im bude deset, onda ih, ako to odbiju, i prisilite.“
Izvor: Bilal Hasanović, Ilmud-din, udžbenik za vjeronauku odraslih, I izdanje, Starješinstvo Islamske zajednice BiH, Hrvatske i Slovenije, Sarajevo, 1987, str. 73-75.