Ovom prilikom donosimo vam nekoliko hadisa na ovu temu:
– Hazreti Ali, mir neka je s njim, je kazao:
خُذِ الحِكمةَ و لو منَ المُشْرِكين.
“Uzmi mudrost, pa makar i od mnogobožaca.”[1]
– Hazreti Ali, mir neka je s njim, je kazao:
لا تَنظُر إلى من قالَ، انظُرْ إلى ما قالَ.
“Ne gledaj ko je rekao nego gledaj šta je rekao (odnosno uzmi ispravne riječi od svakoga)!”[2]
– Hazreti Ali, mir neka je s njim, je kazao:
خُذِ الحِكمةَ و لو من أهل الضّلالِ.
“Uzmi mudrost, pa makar i od onog ko je u zabludi.”[3]
– Hazreti Ali, mir neka je s njim, je kazao:
الحِكْمةُ ضالَّةُ المُؤْمنِ فاطلُبُوها و لو من عندِ المشركِ.
“Mudrost je izgubljena stvar vjernika, pa je tražite, pa čak i kod mnogobožaca.”[4]
– Hazreti Ali, mir neka je s njim, je kazao:
أعلمُ النَّاسِ مَنْ جَمَعَ علمَ النّاس.
“Najučeniji čovjek je onaj koji je sakupio znanje drugih ljudi.”[5]
Islam je vjera usavršavanja i istraživanja. Islam je vjera nauke i spoznaje. Osim toga, islam kada je u pitanju sticanje znanja u potpunosti poštuje načelo slobode te govori: Uzmi znanje, pa makar i od zabludjelog i mnogobošca!
Također, treba istaći da je uzimanje mudrosti i valjanog znanja od drugih stvar nečije lične slobode, a ne stvar slijepog slijeđenja i drugih nepoželjnih metoda. Neki ljudi iz naše zemlje toliko se ponižavaju pred zapadnom civilizacijom i njenim dostignućima i u sebi osjećaju toliki kompleks da svoja uzvišena islamska naučavanja i veličanstvena duhovna, moralna i literarna blaga smatraju ništavnim. To ide dotle da kao da govore: Mi smo uvijek bili niko i ništa i nikakvih vrijednosti nismo imali. Ovakvi rezonuju logikom da je dobro i vrijedno samo ono što se nalazi u Evropi i Americi i da sve što se odvija na tim područjima ide u prilog i dobro je za tamošnje ljude te da sve to bespogovorno treba slijediti, jer samo to donosi “sreću” u svakom pogledu. Pri tome, međutim, zaboravljaju da se naspram mnogo dobara u tim zemljama nalazi nebrojeno zlo. Mudar i pametan je onaj čovjek koji se koristi dobrima i vrlinama drugih, naprednih nacija, a odbacuje njihove loše stvari.
Usvajanje onoga što je dobro
Časni Kur'an kaže:
وَالَّذينَ اجتَنَبُوا الطّـٰغوتَ أَن يَعبُدوها وَأَنابوا إِلَى اللَّـهِ لَهُمُ البُشرىٰ ۚ فَبَشِّر عِباد الَّذينَ يَستَمِعونَ القَولَ فَيَتَّبِعونَ أَحسَنَهُ ۚ أُولـٰئِكَ الَّذينَ هَدىٰهُمُ اللَّـهُ ۖ وَأُولـٰئِكَ هُم أُولُوا الأَلبـٰبِ
Koji Govor slušaju i ono što je najljepše slijede u njemu. Takvima je Allah na Stazu ukazao Pravu, takvi su, zbilja, umni ljudi![6]
– U hadisu se pak kaže:
خُذُوا الحَقَّ من أهلِ الباطلِ و لا تَأْخُذُوا الباطلَ من أهل الحقِّ، كُونوا نُقَّادَ الكَلامِ.
“Uzmite istinu od onoga ko je u zabludi, ali ne uzimajte neistinu od onoga ko je na istini. Budite kritičari i ocjenjivači govora!”[7]
Da je naše društvo dosad, sa ispravnim stavom prema slijeđenju Kur'ana, koristilo ovo načelo te da se koristilo praktičnim i naučnim dobrima koja posjeduje Zapad, a loše stvari sa Zapada odbacivalo, već bi polučilo ogromne uspjehe. Nažalost, naša je nesreća to da smo se manje koristili zapadnim znanjem i naukom, onim u čemu leži civilizacijski napredak modernog svijeta, a slijedili smo ih u odavanju strastima i pijančenju, moralnoj nečistoti i nedozvoljenim muško-ženskim vezama te smo u tome čak i nadmašili Zapad, tako da smo iz cvijetnjaka civilizovanog svijeta, uz nekoliko grančica cvijeta, koje smo stekli posredstvom nekolicine obrazovanih i učenih Iranaca, dobili hiljade trnova i spletove korova. Nasreću, vrijeme još nije isteklo. Treba iskoristiti priliku, s posebnom pažnjom i usredsređenošću treba se okoristiti naučnim napretkom Zapada, a izbjeći tamošnju pokvarenost i zaprljanost.
Još jedan razlog za prenošenje članaka zapadnih učenjaka u jednom ovakvom vjerskom izlaganju je taj da se slušaoci upoznaju sa naučnim temeljima islama. Zato sam, u skladu s Božijom voljom, odlučio da se u svim svojim govorima vezanim za odgoj djeteta, zarad naučne i psihološke preciznosti, koristim ajetima i hadisima iz odgovarajućih zbirki i da istovremeno u skladu sa temom citiram navode iz knjiga zapadnih učenjaka. Mislim da će vam usporedba ova dva izvora osvijetliti naučnu vrijednost islama. Istovremeno ćete shvatiti da su zbilje i činjenice koje danas izriču velikani zapadnjačke nauke, a dosegli su ih radeći danonoćno i koristeći se svim savremenim pomagalima, istovjetne znanjima i činjenicama koje su iznijele i ljudima objelodanile božanske evlije posredstvom Božije objave i božanskog nadahnuća. Jasno je da će se, ukoliko se bolje osvijetli naučna vrijednost islama i ukoliko se ljudi, prije svega obrazovani, bolje upoznaju sa naučnom veličinom ove časne vjere, kod njih više povećati poniznost i poštovanje prema islamu i Kur'anu. Šta ima uzvišenije od toga da ljudske umove prosvijetlimo islamskim znanjem te da ih, prije svega, upoznamo sa veličinom ove svete vjere?
Ibn Sukejt je upitao hazreti Hadija, mir neka je s njim, o Musaovim, a.s., Isaovim, a.s., i Muhammedovim, s.a.v.a., mudžizama (čudima). Imam mu je na sve to dao odgovor, da bi Ibn Sukejt na kraju upitao:
إِلَىَّ فَمَا الْحُجَّةُ عَلَی الخَلْقِ الْیَومَ؟ فَقالَ عَلَیْهِ السَّلامُ: الْعَقلُ.
“Koji je to danas kategorički dokaz i snažni argument o poslanstvu Muhammedovom?”
Imam mu odgovori: “Razum.”[8]
Smisao riječi hazreti Hadija, mir neka je s njim, je da ljudi putem razuma trebaju pažljivo proučiti kur'anska učenja. Zato treba obratiti pažnju na sljedeće: u mraku džahilijeta, u mračno predislamsko doba, u zaostaloj i divljoj Arabiji, koja u svom tamnom okruženju nije imala nijedne škole i nijedne biblioteke-u tom strašnom ambijentu, gdje nije bilo govora o nauci i naučnicima i gdje nije bilo traga od znanja i logike-pojavljuje se čovjek koji nije išao u školu i koji nije imao učitelja, ali dolazi sa neopisivim poletom i vjerom. On se digao radi spasenja ljudi i ostvarivanja njihove sreće u svim aspektima života. U svim okolnostima govorio je logički i argumentovano. Za svako pitanje je uspostavio zakon i tako je zaostali i silnički narod u kolijevci slobodarstva podigao na najveći pijedestal časti i veličine.
Danas, ni nakon što je prohujalo mnogo stoljeća od njegove životne misije, naučne i društvene vrijednosti njegova naučavanja, koja život daju, nisu izgubljena. Razum razložno kaže da običan čovjek, bilo onog ili ovog vremena, ne može ostvariti tolika postignuća i iza sebe ostaviti toliki naučni trag na različitim poljima. Takvo šta je moguće samo posredstvom božanske objave i uz kontakt sa Stvoriteljem svijeta:
إِن أَتَّبِعُ إِلّا ما يوحىٰ إِلَىَّ
Ja samo slijedim ono što mi se objavljuje.[9]
Vjerovanje u Poslanika i Poslanstvo znači upravo vjerovanje u vezu Poslanika i Uzvišenog Boga i uvjerenost u njegovu misiju upućivanja ljudi koja mu je od Boga naložena. Upravo zbog toga sasvim logički razlikujemo Božijeg Poslanika od ovosvjetskih filozofa i učenjaka. Učenjaci obično postaju učeni u jednoj ili u nekoliko oblasti, posredstvom knjige, škole ili učitelja. Oni korak po korak prelaze naučne stepene kako bi stigli do naučnih položaja i zvanja. Za razliku od njih, Božiji Poslanik.s.a.v.a., nije pohađao nikakvu školu, a kao da ga je podučavalo od stotinu profesora.
Sve ovo govorim s nadom da ćete u ovom svetom mjesecu Ramazanu posebnu pažnju obratiti na naučni aspekt ajeta i hadisa iz riznice Poslanika, s.a.v.a., i Ehli-bejta, da ćete njima ojačati svoju vjeru te da ćete razum koristiti kao dokaz vlastitog imana, upravo kako je hazreti Hadi, mir neka je s njim, kazao u predaji.[10]
Uzvišeni Allah u Svojoj časnoj Knjizi kaže:
وَهُوَ الَّذى يَبدَؤُا۟ الخَلقَ ثُمَّ يُعيدُهُ وَهُوَ أَهوَنُ عَلَيهِ ۚ وَلَهُ المَثَلُ الأَعلىٰ فِى السَّمـٰوٰتِ وَالأَرضِ ۚ وَهُوَ العَزيزُ الحَكيمُ
Okreni lice svoje ti, kao vjernik pravi, čistoj vjeri, Allahovoj prirodi prema kojoj On ljude stvori! Nema promjene u Allahovu stvaranju! To je prava vjera, ali većina ljudi ne zna.[11]
IZVOR: Muhammed Taqi Falsafi, DIJETE SA STANOVIŠTA NASLIJEĐA I ODGOJA, svezak 1, Fondacija Mulla Sadra u Bosni i Hercegovini, Sarajevo 1432/2011.