Autor: Alaga Dervišević
(Članak je preuzet iz Glasnika VIS-a, broj 11-12, Vrhovno islamsko starješinstvo u SFRJ, Sarajevo, novembar-decembar 1971., str. 590-591.)
U ovom napisu bih htio iznijeti šta su o Tvorcu svemira rekli najeminentniji astronomi, fizičari, matematičari i ostali prirodoslovci, jer su imali veću mogućnost da ga spoznaju. Prvenstveno ću obratiti pažnju na ljude koji su dali temelj izučavanju kosmosa, bez kojeg bi čovječanstvo danas bilo u potpunom mraku i bez kojeg bi sve današnje svjetske biblioteke bile znatno praznije. Da počnemo prvo sa onima koji su udarili temelje modernoj astronomiji.
Danas je gotovo svakom učeniku osmog razreda poznat Kopernikov helicentrični sistem. Šta on kaže za Tvorca svemira?
„Ko bi mogao odoljeti da ne bude privučen Svevišnjem i da se ne divi Svemogućem Stvoritelju svijeta, ako pomišlja kako je Svemogući uredio svemir.“
Kepler koji je otkrio tri temeljna svemirska zakona veli:
„Zahvaljujem Ti, o moj Stvoritelju i Gospode, što si mi dao da se veselim nad Tvojim stvaranjem, da se divim Tvojim djelima. Ja sam ljudima govorio o veličini Tvojih djela onoliko koliko je moj ograničeni um mogao shvatiti Tvoje neizmjerno veličanstvo. Ako sam nešto rekao što bi bilo Tebe nedostojno ili ako sam gdje tražio svoju slavu, to mi milostivo oprosti.“
Njutn koji je otkrio svemirsku težu i gravitaciju kliče o Bogu:
„Vanredno divni uređaj Sunca, planeta i kometa mogao je nastati jedino s toga, jer je samo Svemogući i Sveznajući Bog htio i proizveo.“
Galileo Galilej koji je izumio prvi dalekozor, pomoću njega otkrio Jupiterove mjesece i Saturnov prsten:
„Ja sam izvan sebe i Bogu neizmjerno zahvalan što mi je dao da otkrijem tako velika svemirska čudesa.“
Emanuela Kanta, njemačkog astronoma i filozofa znamo kao preteču marksizma, a da li znamo za ove njegove riječi:
„Dvije stvari mi ispunjavaju dušu uvijek novim i sve jačim divljenjem i strahopoštovanjem, što češće i duže o tome razmišljam – zvjezdano nebo iznad mene i moralni zakon o meni.“
Da je svemir nastao pukim slučajem tome se protivi i veliki francuski mudrac Žan Žak Ruso, pa kaže:
„Velika je to glupost reći da se harmonija može u svijetu izvesti iz slijepog mehanizma slučajno pokrenute materije.“
I najnoviji astronomi osobito prirodoslovci nimalo ne zaostaju za onima koji su dali temelje pravoj astronomiji kao što su trojica članova francuske akademije nauka, R. Buržis, H. Anduer i P. Pesoks. Oni konstatuju da nam svaka stvar u svemiru govori da postoji Vrhovni Um, najsavršeniji geometar, arhitekt i matematičar.
Savremeni rumunski astronom Arstid Caradija kliče o Tvorcu svemira:
„Što više i dublje poznajemo prirodu, to nam se Bog uvijek ukazuje kao sve silnija moć.“
Ne bismo smjeli izostaviti dva najveća, engleska astronoma Artura i Jeansa Edinktona. Prvi kaže „da svemir do kraja može spoznati samo Onaj koji ga je zamislio i stvorio“, dok drugi kaže „da se svemir i u modernoj znanosti ukazuje više kao velika misao nego kao veliki stroj.“
Nisu se samo astronomi i matematičari divili Tvorcu svemira, njemu su se divili i najpoznatiji filozofi i umjetnici od kako se pamti istorija pa do danas kao npr.: Aristotel, Ciceron, Dante Aligijeri, Gazalija, Ibni Rušd, Ibn Sina, Tolstoj, Gete, Volter, Dostojevski i mnogi drugi koje je ovdje nemoguće nabrojati, ali kako god su se ti veliki umovi divili Bogu, to je opravdano jer Allah, dž.š., kaže za takve:
„Zaista se Boga od Njegovih robova boje učeni ljudi (učenjaci).“ (Kur'an, XXXV:28)