Znojenje je prirodan tjelesni mehanizam koji je pod kontrolom središnjeg živčanog sustava.
Nažalost, to znači da na njega ne možete utjecati, ako, primjerice poželite spriječiti znojenje u vruće ljetne dane, u vrijeme sastanka ili tijekom fizičkih aktivnosti. Potaknuti ga može bilo što: naporan fizički rad, vježbanje, emocionalno stanje, promjene u temperaturi organizma ili u vanjskoj temperaturi… A najčešća područja na kojima se iz organizma otpušta su pazusi, lice (osobito čelo), dlanovi, tabani, prsa i leđa.
Iako mnogima neugodan, ovaj tjelesni mehanizam višestruko je važan cijelom organizmu. Estetske nuspojave koje nas najviše uznemiruju tijekom znojenja, kad sagledamo cijelu sliku, u biti su ništa drugo do sitne i nevažne – neugodnosti. Jer, dobrobiti koje tijelo dobiva znojenjem, daleko su korisnije.
Prirodno rashlađuje tijelo
Primarna i najvažnija uloga procesa znojenja je regulacija tjelesne temperature. Kada tjelesna temperatura raste, središnji živčani sustav alarmira žlijezde znojnice da ispuštaju znoj, što rezultira rashlađivanjem tijela.
Kada se tijelo ne bi znojilo tijekom pojačane fizičke aktivnosti, boravka u pregrijanim prostorijama (sauna) ili uslijed velikih vrućina, nastupilo bi njegovo pregrijavanje. Pregrijavanje organizma može dovesti do teškog oštećenja vitalnih organa, kome pa čak i smrti.
Potiče detoksikaciju
Potvrđeno je da se znojenjem štetni toksini putem pora na koži “ispiru” iz organizma.
Istraživanje objavljeno 2011. u časopisu Archives of Environmental and Contamination Toxicology potvrdilo je da su u znoju izlučenom iz ljudskog organizma pronađene mnoge otrovne tvari. Zbog tog saznanja sve više se popularizira primjena induciranog znojenja kao prirodne metode uklanjanja toksina iz organizma.
Medicinski stručnjaci zastupaju tezu da će se u budućnosti osim analizom urina i krvi, toksični elementi u tijelu uspješno otkrivati i putem znoja.
Studija objavljena u časopisu Journal of Environmental and Public Health govori u prilog znojenju kao odličnom savezniku u prevenciji mnogih bolesti. Ona potvrđuje da se razni toksini, poput arsena, kadmija, olova i žive mogu uspješno izlučiti iz organizma znojenjem.
U znoju je pronađena i sveprisutna opasna i vrlo toksična kemikalija bisfenol A (BPA). Taj spoj se uglavnom koristi u kombinaciji s drugim kemikalijama za proizvodnju plastike i sadržan je u nizu plastičnih proizvoda s kojima svakodnevno dolazimo u kontakt.
BPA je odgovoran je za smetnje u radu endokrinog sustava, reproduktivnog sustava, metabolizma, za kromosomske pogreške u razvoju fetusa, spontane pobačaje i genetska oštećenja, kao i za bolesti srca i pojavu raka.
Podatak o ovom prirodnom mehanizmu govori da tijelo opterećeno toksinima gubi svoj prirodan miris te poprima neprirodan i neugodan miris. Nakon pojačanog znojenja te ispiranja s kože znoja i toksina koji su izlučeni znojenjem, vaše tijelo će mirisati prirodno i ugodno.
Smanjuje rizik od bubrežnih kamenaca
Znojenje pospješuje izlučivanje viška soli iz organizma i sprječava nakupljanje kalcija u bubrezima, čime se smanjuje mogućnost za stvaranje bubrežnih kamenaca. Također, tijekom znojenja pojačana je potreba za hidratacijom, što je dokazano učinkovit način za prevenciju bubrežnih kamenaca.
Studija Američke urološke udruge predstavljena na konferenciji 2013. u San Diegu objavila je da samo nekoliko sati hodanja tjedno tijekom kojih se organizam umjereno znoji može smanjiti rizik za razvoj bubrežnih kamenaca.
Sprječava kožne bolesti
Znoj u svom sastavu sadrži dermicidin, prirodni antibiotik koji se aktivira u slanom, blago kiselom znoju i koji ubija mikrobe na koži. Prema istraživanjima on je izuzetno učinkovit u suzbijanju prehlade i kožnih bolesti.
Dr. Diane De Fivori, dermatolog u Rosacea Treatment Clinic u Melbourneu, izjavila je:
“Znoj sadrži antimikrobne peptide – dermicidine koji su učinkoviti u borbi protiv virusa, bakterija i gljivica. Ovi pozitivno nabijeni peptidi privlače negativno nabijene bakterije, ulaze u njihovu membranu i razbijaju ih.”
U prilog učinkovitosti ovog prirodnog antibiotika ide činjenica da virusi, klice i bakterije nemaju sposobnost brzog razvoja otpornosti na njih. U jednoj studiji govori se o tome da nedostatak dermicidina u znoju može negativno utjecati na urođeni obrambeni sustav u ljudskoj koži.
Prema tumačenju te studije vrlo je vjerojatno da osobe koje boluju od atopijskog dermatitisa i koje imaju česte bakterijske ili virusne infekcije kože imaju smanjene količine ovog spoja.
Podatak koji će vam otkriti koju količinu ovog dragocjenog spoja sadrži vaše tijelo je vaš miris tijekom znojenja.
No, prije svega razjasnimo sljedeće; ako ste u uvjerenju da je izlučevina znoja krivac za neugodne mirise, u krivu ste – krivac su bakterije koje su prisutne na našem tijelu, na koži.
Oni koji imaju izrazito neugodan miris nakon znojenja imaju daleko manje količine dermicidina u organizmu od onih sretnika koji gotovo da ugodno mirišu tijekom fizičke aktivnosti ili vrućine.
Istraživanja su pokazala da su žlijezde znojnice važan rezervoar odraslih matičnih stanica koje potpomažu zacjeljivanje ogrebotina, rana i drugih oštećenja kože.
Znojenje čisti kožu – tijekom znojenja otvaraju se pore te se koža čisti od prljavštine, prašine, mrtve kože, masnoće i ostalih nečistoća.
No, bitno je napomenuti da se nakon znojenja koža mora temeljito oprati jer će u suprotnom osušeni znoj još jače zatvoriti pore i zarobiti nečistoću na koži, što kod pojedinaca može uzrokovati upale.
Podiže raspoloženje
Potvrđeno je da znojenje pozitivno djeluje na raspoloženje. Za vrijeme znojenja mišići su zagrijani, što doprinosi oslobađanju od napetosti i umora.
Uslijed pojačane fizičke aktivnosti i znojenja iz tijela se otpušta endorfin (hormon sreće) pa možemo zaključiti da je znojenje odlična metoda za eliminaciju nakupljenog stresa. Endorfin je poznat i kao prirodan lijek protiv bolova te njegova aktivacija doprinosi ublažavanju mnogih tegoba.
Dr. James H. Ting s ortopedskog instituta Hoag potvrđuje ovu tezu:
“Vježba stimulira neurokemijske puteve u mozgu, što rezultira proizvodnjom endorfina koji djeluju kao prirodan lijek protiv bolova.”
Ubrzava metabolizam i jača imunološki sustav
Znojenje stimulira i ubrzava metabolizam, a aktivan metabolizam potiče rad imunološkog sustava. Također, zagrijavanje tijela i znojenje pospješuju proizvodnju bijelih krvnih stanica (leukocita), koje su zadužene za obranu našeg tijela od infekcija.
Pomaže u sagorijevanju kalorija
Znojenje je prijatelj svih onih koji nastoje smršavjeti, odnosno održati optimalnu tjelesnu težinu. Tijekom znojenja ubrzava se metabolizam, što pospješuje sagorijevanje kalorija pa tako svaka aktivnost koja potiče znojenje može pridonijeti mršavljenju.
Prema ACE (American Council on Exercise) vježbanje u toplijim temperaturnim uvjetima pomaže sagorjeti još više kalorija.
Napomene
Postoje i nenormalni, odnosno negativni oblici znojenja. Oni se očituju kao pojačano znojenje cijelog tijela ili samo pojedinih dijelova tijela (stopala, dlanova, pazuha) tijekom mirovanja ili boravka u rashlađenim prostorijama.U tom slučaju radi se o poremećaju simpatičkog živčanog sustava poznatom kao hiperhidroza ili prekomjerno znojenje.
Kod ovog stanja svakako je potrebno posjetiti liječnika, kako bi se postavila dijagnoza i odredila adekvatna terapija.
Znojenjem se gubi tekućina i dragocjeni elektroliti iz tijela koje je nužno nadoknaditi.
Izvor: alternativa-za-vas.com