Akutne bolesti dišnih organa najčešća su oboljenja u svim dobnim skupinama. One mogu biti u rasponu od obične prehlade i hunjavice do gripe i upale pluća.
Cijepljenje protiv obične hunjavice besmisleno je jer se ne može cijepiti protiv stotinjak raznih mogućih virusa koji je uzrokuju. Cijepljenje protiv gripe već se godinama uspješno obavlja.
U zimskim klimatskim okolnostima i uz neprihvaćanje određenih zaštitnih mjera, smanjuje se otpornost ljudskoga organizma prema uzročnicima bolesti, smanjuje se imunitet. Nepovoljne su zimske okolnosti, koje pogoduju razvoju akutnih dišnih bolesti: nagla promjena klime s dnevnim oscilacijama temperature kojima se organizam treba prilagoditi, a za što troši energiju. Manje snage ostane stoga za imune obrambene procese. Diše li se na usta, sluznica se ohladi i podložnija je upalnim procesima. Slično se sa sluznicom događa i u suhom toplom prostoru. Kratko zimsko sunce nema dovoljno ultravioletnih zraka koje ubijaju zarazne klice. Jaki zimski vjetrovi ili propuh uzrokuju gubljenje tjelesne topline. Zimi hrana sadrži malo svježeg voća i povrća koji su izvori obrambenih vitamina A i C. Pušenje povećava rizik od obolijevanja isto kao i boravak u zatvorenoj zadimljenoj prostoriji. U zatvorenom, nezračenom prostoru lakši je prijenos uzročnika bolesti s jedne osobe na drugu.
Provođenje osobnih zaštitnih mjera najbolji je način sprečavanja obolijevanja. Na prvome je mjestu jačanje imuniteta. Pri tome pomaže tuširanje naizmjenično toplom (tri minute) i hladnom vodom (20 sekundi) u tri ciklusa, što je dobro prihvatiti kao naviku od malih nogu. Sličan je učinak šetnje na svježem zraku, svaki dan brzim korakom 30-40 minuta. Pri tome treba disati samo na nos jer se u nosu zrak zagrije i pročisti. Korisno je i zimsko sunčanje. Dobro je što manje boraviti u zatvorenom, zadimljenom ili zagađenom gradskom prostoru. Ako okolnosti ne omogućavaju trošenje svježeg voća i povrća, treba dnevno uzimati farmaceutske preparate koji sadrže potrebne vitamine i minerale. Kihati i kašljati treba u rupčić, a ako se slučajno kihne u ruku, tada nije uputno njome se rukovati ili dirati predmete dok se ne opere. Treba dovoljno spavati i biti odmoran.
Gripa
Gripa ili influenza akutno je zarazno oboljenje dišnoga sustava. Sezonskog je tipa i javlja se zimi. Uzrokuju je virusi grupe A, B i C koji se prenose zrakom, dakle kapljičnim putem, pri bliskom kontaktu sa zaraženom osobom. Bolest nastupa naglo, s jako izraženim općim simptomima. Dominiraju visoka temperatura 39-40°C, jaki bolovi u mišićima, zglobovima i kostima, glavobolja, osjećaj malaksalosti i slabosti, gubitak apetita. Nakon nekoliko dana javljaju se promuklost, kašalj, bol iza prsne kosti, grlobolja i upala spojnice oka (konjunktivitis). Osnovna je opasnost od gripe pojava komplikacija, tijekom ili nakon bolesti, pa bolest treba preležati. Najčešće su komplikacije bakterijske infekcije, osobito upale pluća. Češće su kod starijih ljudi, kod kroničnih bolesnika i kod osoba sa smanjenom otpornošću organizma. Osnovno je u liječenju mirovati, uzimati dovoljno tekućine, vitamina i sredstva za snižavanje temperature i protiv bolova. Uzimanje antibiotika nema smisla budući da je to virusno oboljenje na koje oni ne djeluju. Liječenje antibioticima potrebno je samo u slučaju sekundarne bakterijske infekcije. Nakon preboljenja treba proći neko vrijeme za oporavak zbog iscrpljenosti koju gripa izaziva.
Prije pojave epidemije gripe, moguće se tijekom listopada cijepiti protiv nje kod svoga liječnika. Cjepivo se daje u obliku injekcije u gornju trećinu nadlaktice. Imunitet se razvije za dva do tri tjedna. Zaštita traje šest mjeseci i treba je svake godine ponoviti.
Cijepljenje se naročito preporuča starijim bolesnicima, srčanim, bubrežnim, plućnim bolesnicima, dijabetičarima i transplantiranim osobama.
Ljudi često griješe i misle da je svaka zimska prehlada ili bolest s povišenom temperaturom gripa.
Izvor: Suzana Janković, Pedeset savjeta za zdravlje, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, 2003, str. 86-87.