Autor : Ivan Car
Vokalni mišići kod ptica funkcioniraju na sličan način kao kod ljudi, točnije pjevača. Naime, istraživanje na japanskom galebiću (Lonchura striata domestica) pokazalo je da ova vrsta može djelovati na svoje vokalne mišiće kako bi postigla različite parametre zvukova, što je slično onome što postižu trenirani operni pjevači.
„Naše istraživanje sugerira da se kompleksnost ptičjeg pjeva oslanja na sposobnost funkcioniranja mozga ptica pjevica koji po tom pitanju radi slično kao kod ljudi“, kaže glavni autor studije Samuel Sober sa Sveučilišta Emory.
Piskutanje je vrlo važno kod ptica pjevica, ali ne postoji samo jedan jedini mišić koji ga kontrolira. Naime, istraživači govore da se mora aktivirati cijeli niz različitih mišića kako bi došlo do promjene takvog načina glasanja. Također, ovisno o tome koji ton ptica želi postići, biti će aktivirani različiti mišići.
Prethodna istraživanja u ljudi pokazala su kako funkcioniraju neki od mehanizama za produkciju vokalnih zvukova djelovanjem grkljana (larinks). Naime, uz pomoć glasnica i niza mišića ljudi mogu kontrolirati visinu, amplitudu i boju glasa.
Umjesto grkljana ptice imaju organ pod imenom sirinks (pjevalo) koje svojom pozicijom smješta glasnice dublje u njihova tijela. Dok ljudi imaju jedan set glasnica, ptice pjevice imaju dva seta, što im omogućuje da proizvode dva različita zvuka istovremeno, koji su zajedno u harmoniji.
„U mnogim istraživanjima se gleda aktivnost mozga i kako ono utječe na ponašanje, ali treba proučavati i mišiće jer upravo su mišići ono što povezuje mozak i ponašanje koje je uvjetovano funkcioniranjem mozga. Zbog toga smo željeli shvatiti fiziku i biomehaniku vokalnih mišića dok ptica pjeva“, rekao je Sober.
Znanstvenici su izumili metodu koja uključuje elektromiografiju da bi izmjerili povezanost neuralne aktivnosti tijekom proizvodnje određenog zvuka s aktivnošću određenog vokalnog mišića. Rezultati su pokazali veliku kompleksnost u aktivnosti vokalnih mišića. „To nam govori koliko je kompleksna neuronska aktivnost da bi se postiglo nešto toliko prekrasno kao što je ptičji pjev“, zaključio je Sober te dodao, „ptice pjevice imaju umrežene regije u mozgu koje ostale ptice nemaju.“
Studija je objavljena u časopisu Journal of Neuroscience.
Izvor: biologija.com.hr