Odlike i ciljevi željenog islamskog društva
Odlike i ciljevi željenog islamskog društva

Odlike i ciljevi željenog islamskog društva

Kretanje prema lijepom životu

Značenje lijepog života nije da neki samo obavljaju namaz, ibadete, a da uopće ne misle na život i materijalne stvari.
Ne, lijep život znači imati istovremeno i Ovaj i Budući svijet. Lijep život podrazumijeva posjedovanje i materije i duhovnosti istovremeno. Lijep život je život onog naroda koji se trudi, izgrađuje, koji industriju, trgovinu i zemljoradnju dovodi do vrhunca, dobija naučnu i tehničku snagu, pravi različite iskorake u svim smjerovima, ali u svim pobrojanim stanjima njegovo je srce s Bogom i iz dana u dan postiže sve veću spoznaju Boga.

To je cilj islamskog poretka, to je cilj koji su obznanili poslanici, o kojem su govorili reformatori u svijetu i u proteklih sto pedeset, dvjesto godina istaknute islamske ličnosti u okruženju su ga promicale.

Ostvarivanje društvene pravde

Neki su zamišljali – a možda i sada tako zamišljaju – da mi trebamo potrošiti neko vrijeme na rast i razvoj i tek kada stignemo do željene tačke, da se posvetimo provođenju društvene pravde.
To mišljenje nije islamsko. Pravda je cilj, a rast i razvoj su uvod u pravdu. Onoga dana kada u zemlji ne bi bilo društvene pravde, ako bismo bili u mogućnosti, ne bismo trebali podnositi taj dan.

Ako vidite da u zemlji još postoje klasne razlike i da su neki još u siromaštvu i oskudici, to je zbog toga što zvaničnici zemlje ne mogu više od ovoga.
Propusti koji su načinjeni u nizu godina dublji su i veći od mogućnosti da budu otklonjeni u toku ovog kratkog razdoblja, a inače, da možemo, ne bismo trebali podnositi ni jedan jedini dan u takvom ozračju.

Napredak za cijelo čovječanstvo i za ljudskost

Napredak zemlje i promjena koja skončava napretkom treba tako da se planira i uredi da čovjek može stići do razvoja i uzvišenosti, da u njemu čovjek ne bude ponižen: cilj je dobit za ljudskost, a ne za neku klasu ljudi, čak ni za iranskog čovjeka.
Napredak koji mi želimo opisati na osnovu islama i sa islamskim mišljenjem nije koristan samo za iranskog čovjeka, a kamoli da kažemo za neku posebnu klasu.

Ovaj napredak je za cijelo čovječanstvo i za ljudskost. Glavna razlika je u pogledu na čovjeka.

Izvor: Sejjid Ali Hamenei, Temelji islamske kulture, sv.1, s perzijskog preveo Sabahuin Šarić, fondacija Mulla Sadra u BiH, Sarajevo 2014.