Blagost i ljubaznost prema učeniku i studentu tokom obrazovnog procesa predstavlja veoma bitnu odgojno-obrazovnu metodu.
Ova metoda ima značajan uticaj na polju znanstvenog usavršavanja i moralnog odgoja.
S druge strane, strog i rigidan stav profesora ostavlja veoma negativne psihičke posljedice na studenta. Ibn Haldun je bio svjestan toga, te je loše posljedice strogosti profesora prema studentima i učenicima, posebno prema djeci, pojasnio i pobrojao na sljedeći način:
1. Uništava se vedrina učenika, što njegovu dušu čini tmurnom.
2. To ga podstiče da laže i da se predstavlja drugačijim nego što jeste, kako bi se spasio kazne i prijetnje učitelja.
3. To učenika uči kako da vara i da se pretvara i čini ga ovisnim o ovoj vrsti ponašanja.
4. Oduzima mu duh samopoštovanja, odvažnosti i odbrane te ga lišava identiteta i ličnosti.
5. Čini da izgubi samopouzdanje, te ga primorava da se oslanja na druge kada mu je potrebna zaštita i uspostavljanje društvenih odnosa.
6. Dovodi do toga da njegova duša nije u stanju sebi priskrbiti lijep moral i vrline te na taj način ne uspijeva doseći uzvišene ciljeve odgoja i obrazovanja, već tone u poroke i zastranjivanja.
Ibn Haldun smatra da se loše posljedice strogog odgoja i obrazovanja ne svode samo na studente i učenike, već se to odnosi i na službenike, radnike i sve one koji su pod nekom vrstom odgoja ili upravljanja drugih.
To se, također, ne odnosi samo na pojedince, već važi i za cijele društvene zajednice. Kao potvrdu gore izrečene tvrdnje, Ibn Haldun nas poziva da razmotrimo primjer Jevreja, njihov moral i obuzetost nepodopštinama, obmanama i sl.
On ističe da Jevreji posjeduju takve osobine zbog strogosti njihovih učitelja pri odgajanju i obrazovanju. Stoga savjetuje da učitelji i profesori ne smiju biti strogi i neljubazni prema učenicima, posebno prema djeci, a isto se odnosi i na roditelje.
Ne smiju ih fizički kažnjavati, a u slučaju kada je to neophodno, ne smiju ih udariti više od tri puta.
Izvor: “Stavovi Islamskih mislilaca o obrazovanju i odgoju”, s perzijskog preveo Sedad Dizdarević, fondacija “Mulla Sadra” u BiH, Sarajevo 2016.