6 činjenica o izboru prijatelja: Kako izbjeći loše društvo?

Pravi prijatelj je najveći od svih blagoslova.
François de La Rochefoucauld

“Uistinu je primjer dobrog i lošeg prijatelja poput primjera prodavača mirisa i kovača koji raspiruje kovački mijeh. Prodavač mirisa ili će ti pokloniti miris, ili će ti prodati miris, ili ćeš od njega osjetiti ugodan miris; a onaj koji raspiruje kovački mijeh ili će ti prožeći odjeću ili ćeš od njega osjetiti neugodan miris.”
(Buhari i Muslim)

Autor: Memić A.

Utjecaj društva na formiranje ličnosti djece i mladih

Poslanik Muhammed, a.s., u predaji naglašava koliko prijatelji mogu oblikovati ponašanje čovjeka. Ovo posebno dolazi do izražaja u djetinjstvu i adolescenciji, kada društvo vršnjaka snažno utječe na navike, stavove i vrijednosti mladih.

Mnogo roditelja brine što njihova djeca ponekad biraju društvo koje smatraju neprimjerenim. Stručnjaci za socijalnu zaštitu objašnjavaju da djeca ponekad privlače osobe koje pokazuju neljubaznost ili nedostatak poštovanja. Takvo ponašanje mladima može izgledati zanimljivo ili hrabro, pa se ponekad nepristojnost ili grubost doživljava kao znak samopouzdanja.

Roditelji ne bi trebali reagirati previše naglo ili emotivno. Zanimanje za nepoznato obično blijedi s vremenom, pa djeca često gube interes za prijatelje koji su im u početku djelovali privlačno. Ako se pokušava nasilno prekinuti prijateljstvo, dijete može postati još tvrdoglavije i više zaintrigirano za takvog prijatelja.

Vršnjaci na formiranje moralnih vrijednosti mladih

Najveći izazov ponekad dolazi od vršnjaka iste vjere koji ne prakticiraju svoju vjeru, zanemaruju moralne norme i sklon su grijehu. Djeca odgajana u religioznim porodicama mogu se iznenaditi kada susretnu vršnjake koji formalno pripadaju istoj vjeri, ali se ponašaju drugačije. Takva iskustva mogu biti i poučna jer djeca uče da vjerski identitet nije samo pripadnost, nego prije svega način svakodnevnog života i ponašanja.

Roditelji igraju ključnu ulogu u oblikovanju vrijednosti djece. Stoga je važno razumjeti razloge zbog kojih dijete provodi vrijeme s osobama koje ne slijede iste principe. Pitanje koje treba postaviti jest: što ga je privuklo tom društvu i što ono nudi, a što dijete možda ne pronalazi u kući?

Kako podržati dijete u izboru prijatelja

Poticanje korisnih i zanimljivih aktivnosti kod djece smanjuje rizik od nepoželjnog društva. Neki praktični koraci uključuju:

Ako dijete pozove prijatelja koji nije primjeren, pozvati i drugu djecu koja mogu pozitivno utjecati.
Kada dolazi nepoželjan prijatelj, dijete može biti zauzeto drugim aktivnostima, npr. posjetom rodbini ili hobijima.
Uspostaviti jasna pravila u domu, kao što su zabrana galame, vrijeđanja, psovanja ili fizičkog nasilja, kako bi granice ponašanja bile jasne za sve.

Zašto su vršnjaci toliko važni u adolescenciji

Roditelji bi trebali upoznati prijatelje svoje djece i povremeno ih primiti u kuću kako bi mogli pratiti ponašanje i procijeniti utjecaj. Tinejdžere privlače vršnjaci zbog dvije ključne stvari: mogućnosti vlastitog izbora prijatelja i sličnosti u godinama, iskustvima, hobijima i životnom okruženju.

U adolescenciji mladi često formiraju vlastite društvene grupe sa svojom kulturom, jezikom, simbolima i normama. Savjeti roditelja tada se manje uvažavaju, dok mišljenje vršnjaka postaje dominantno. Ipak, utjecaj roditelja ostaje značajan u područjima poput financija, odgoja, savjeta dok vršnjaci oblikuju hobije, stil odijevanja, slobodno vrijeme i interesovanja.

Vrste društvenih interakcija i socijalne grupe

Društvene skupine formiraju se prema zajedničkim osobinama, interesima i životnoj fazi. Mala djeca obično se druže sa svojim vršnjacima, omladina s vršnjacima svoje dobi, a stariji ljudi s ljudima sličnih godina.

Slično tome, osobe s kriminalnim ili ovisničkim ponašanjem najčešće stvaraju međusobna društva, dok čestiti i vjernici pronalaze društvo među onima sličnih vrijednosti. Profesionalne zajednice također funkcionišu na sličnom principu – članovi dijele interese i ciljeve.

U sociološkoj literaturi društvene grupe objašnjene su kroz šest osnovnih tipova, koji se razlikuju prema stepenu povezanosti i zajedničkim interesima članova. Među njima se posebno izdvajaju subkulturne i devijantne grupe, koje nastaju spontano, često su kratkotrajnog karaktera i razvijaju vlastite norme i kodekse koji mogu biti u sukobu s društvenim pravilima. Funkcija ovakvih grupa, zbog njihovog devijantnog karaktera, najčešće je protivljenje opšteprihvaćenim normama i vrijednostima društva.

Predaja Poslanika i Kur’an o izboru prijatelja

Poslanik Muhammed, a.s., rekao je:

“Prijatelj utječe na čovjeka, pa neka svako pazi s kim će biti prijatelj.”

“Čovjek će biti s onim koga voli.”

(Tirmizi, Ebu Davud, Buhari i Muslim)

Kur’an također upozorava na posljedice lošeg društva:

“Teško meni, da toga i toga za prijatelja nisam uzeo, on me je od Kur’ana odvratio…” (25:25–29)

Preseljenje ili promjena škole kao zaštita

Ako lokalno okruženje ne nudi dovoljno pozitivnog društva, roditelji ponekad odlučuju promijeniti školu ili čak preseliti dijete. Takva odluka predstavlja privremenu žrtvu, ali donosi dugoročne koristi. Novi ambijent omogućava susrete s vršnjacima koji podstiču dobre navike i pozitivne vrijednosti, jačajući samopouzdanje i sposobnost donošenja ispravnih odluka. Na taj način dijete razvija zdravije društvene odnose i socijalnu zrelost.

Sociološki pogled

James S. Coleman, ugledni sociolog, posebno je isticao važnost međugeneracijskog povezivanja za jačanje društvene kohezije. Kada različite generacije zajednički sudjeluju u životu zajednice, mlađi članovi uče od starijih, dok stariji mogu usmjeravati mlade ka pozitivnim odlukama.

Takvo povezivanje podstiče dobro ponašanje, odvraća od lošeg i jača osjećaj zajedništva i međusobnog poštovanja. Djeca koja odrastaju u takvom okruženju razvijaju bolju sposobnost procjene prijatelja, razumijevanje društvenih normi, vještinu suradnje i kritičkog prosuđivanja, što doprinosi njihovoj emocionalnoj i socijalnoj zrelosti.

Izvor:

Hisham Altalib, Abdulhamid Abusulayman & Omar Altalib (2018). Roditelji i djeca – vodič za odgajanje djece (M. Sarajkić, trans.; A. Isanović-Hadžiomerović, ured.; H. Imamović, lektor). Centar za napredne studije; štampa: Dobra knjiga d.o.o. (Izvorni rad: 2013, The International Institute of Islamic Thought, Herndon).