Kur'an 2:233
Dojenje u islamu ima posebno mjesto jer se ne posmatra samo kao način prehrane djeteta, već kao važan čin brige, ljubavi i odgovornosti. Majčino mlijeko smatra se najprirodnijom i najpotpunijom hranom za novorođenče, a majka se podstiče da doji svoje dijete kada god za to postoje mogućnosti.
Islamski propisi o dojenju ukazuju na posebnu zaštitu djeteta od prvih trenutaka života. Dijete ima pravo na njegu i pažnju, a dojenje predstavlja jednu od najvažnijih veza između majke i djeteta. Kroz ovaj prirodni proces dijete ne dobija samo potrebne hranjive materije, već i osjećaj sigurnosti, bliskosti i emocionalne povezanosti s majkom.
Stavovi islamskih učenjaka o dojenju
Brojni islamski učenjaci govorili su o vrijednosti majčinog dojenja. Ibn Hazm naglašava važnost toga da majka doji svoje dijete bez obzira na svoj društveni položaj. Prema njegovom mišljenju, čak ni žena iz ugledne ili imućne porodice ne bi trebala biti oslobođena ove obaveze ukoliko je sposobna dojiti.
Ovakav stav pokazuje da se u islamskoj tradiciji dojenje ne smatra samo ličnim izborom majke, nego i pravom djeteta. Potrebe djeteta stavljaju se u prvi plan, a majčino mlijeko prepoznaje se kao posebna blagodat koju dijete prima od svoje majke.
Posebna vrijednost majčinog mlijeka spominje se i u riječima koje se pripisuju imamu Aliji ibn Ebi Talibu, gdje se ističe da nijedno mlijeko koje dijete može uzeti nije slađe i blagoslovljenije od majčinog mlijeka. Ove riječi ukazuju na značaj koji se u islamskoj tradiciji pridaje prirodnoj vezi između majke i djeteta.
Koliko dugo treba dojiti dijete prema islamskom učenju?
Pitanje trajanja dojenja bilo je predmet različitih mišljenja među islamskim pravnicima, ali se kao opći stav navodi da dojenje ne bi trebalo trajati duže od dvije godine. Ukoliko je majka zdrava i ima dovoljno mlijeka, ovaj period smatra se korisnim za dijete.
U Kur’anu se u suri El-Ahkaf navodi da trudnoća, rađanje i dojenje zajedno traju trideset mjeseci. Ovaj ajet bio je osnova za razmišljanja učenjaka o periodu dojenja i njegovom značaju u ranom razvoju djeteta.
Jusuf Ali u svom komentaru objašnjava da period od dvije godine predstavlja prirodnu granicu jer se tada završava određena faza razvoja djeteta. On povezuje ovaj period s razvojem mliječnih zuba, koji omogućavaju djetetu da postepeno prelazi na drugu hranu i postaje samostalnije u ishrani.
Prednosti majčinog mlijeka za dijete i majku
Savremena medicina potvrđuje brojne koristi dojenja koje su stoljećima bile prepoznate kroz različite tradicije. Majčino mlijeko sadrži sastojke koji pomažu razvoju djetetovog organizma i jačanju njegovog imuniteta.
Dojenje smanjuje vjerovatnoću određenih infekcija kod djece i doprinosi njihovom zdravijem razvoju. Osim koristi za dijete, dojenje ima pozitivan utjecaj i na zdravlje majke. Među koristima koje se navode jeste manji rizik od određenih bolesti, uključujući rak dojke, rak materice i osteoporozu.
Zbog toga zdravstvene organizacije preporučuju da majke, kada je to moguće, doje svoju djecu tokom prvih mjeseci života i nastave dojenje u skladu s potrebama djeteta i mogućnostima majke.
Dojenje i mliječno srodstvo u islamu
U islamskom učenju posebna pažnja posvećuje se i pitanju mliječnog srodstva. Kada biološka majka nije u mogućnosti dojiti dijete zbog zdravstvenih ili drugih opravdanih razloga, moguće je angažovati dojilju.
Poslanik Muhammed, a.s., govorio je o važnosti pažnje pri izboru dojilje jer dojenje stvara posebnu vrstu srodstva. Zbog toga je potrebno znati ko je dojilja djeteta, jer odnosi nastali putem mlijeka imaju značaj u islamskim propisima.
Savjeti za uspješno dojenje novorođenčeta
Iako je dojenje prirodan proces, početak može biti izazovan za neke majke. Priprema prije poroda može pomoći da se majka osjeća sigurnije i spremnije. Korisno je informisati se o dojenju, razgovarati sa stručnim osobama i upoznati se s osnovama pravilne tehnike dojenja.
Pravilan položaj majke i bebe veoma je važan. Majka treba pronaći udoban položaj i privući bebu sebi, umjesto da se naginje prema njoj. Na taj način dojenje postaje lakše i za majku i za dijete.
Preporučuje se da beba prvo doji jednu dojku dok ona ne omekša, a zatim da joj se ponudi druga dojka. Tako dijete dobija različite dijelove mlijeka koji imaju različite uloge u njegovom hranjenju.
U prvim danima nakon poroda normalno je da grudi budu napete i osjetljive. Ako beba teško prihvata dojku, može se izdojiti mala količina mlijeka kako bi hranjenje bilo jednostavnije. Njega bradavica također može pomoći u smanjenju nelagode i bola.
Važno je započeti dojenje što ranije nakon poroda i omogućiti bebi često sisanje u prvim sedmicama života. Učestalo dojenje podstiče stvaranje mlijeka i pomaže uspostavljanju prirodnog ritma između majke i djeteta.
Dojenje kao veza ljubavi i sigurnosti
Dojenje nije samo biološki proces hranjenja djeteta. Ono predstavlja vrijeme bliskosti, dodira i stvaranja posebne emocionalne veze između majke i bebe. Iako se neke majke na početku mogu suočiti s poteškoćama, uz podršku i strpljenje moguće je prevazići mnoge izazove.
Islamska tradicija naglašava vrijednost majčine brige i odgovornost prema djetetu, dok savremena nauka potvrđuje značaj majčinog mlijeka za zdrav razvoj djeteta. Zbog toga dojenje ostaje jedan od najvažnijih prirodnih procesa koji povezuje majku i dijete od samog početka života.
Izvor:
Hisham Altalib, Abdulhamid Abusulayman & Omar Altalib (2018). Roditelji i djeca – vodič za odgajanje djece
(M. Sarajkić, trans.; A. Isanović-Hadžiomerović, ured.; H. Imamović, lektor).
Centar za napredne studije; štampa: Dobra knjiga d.o.o. (Izvorni rad: 2013, The International Institute of Islamic Thought, Herndon).