Dvadeset savjeta o duševnom miru
Dvadeset savjeta o duševnom miru

Dvadeset savjeta o duševnom miru


Ankioznost (briga) je psihičko stanje u kojem čovjek osjeća strah, nelagodnost i neizvjesnost. Ona proizilazi iz straha od budućnosti ili iščekivanja nečega. Uzrok može biti i unutrašnja borba između poriva i ograničenja koja sputavaju te porive.

Anksioznost se javlja iz više razloga: osjećanja povučenosti, nemira, nelagode, permanentnog razmišljanja i nesanice. Posljedica ovakvog stanja može biti i neravnomjerno kucanje srca, tegobe u želucu ili hladnoća u udovima.

Anksioznost je najraširenija psihička neuravnoteženost. Zastupljena je kod 10-15% ljudi. Najčešće se javlja u prelaznim periodima životima, poput prijelaza iz kuće u školu, prijelaza iz djetinjstva u adolescenciju ili prijelaza u starost i penziju.

Briga može biti i prolazna, shodno uzrocima, a nekada može hronično pratiti čovjeka satima i danima. Briga ima više oblika: briga majke ako joj dijete zakasni, briga učenika zbog ocjena, briga čovjeka zbog posla, briga trgovca zbog trgovine i dr.

Preuzeo sam, uz određene izmjene, neke savjete Dejli Karnegija iz knjige Ostavi brigu i započni život i ukrasio ih citatima Kur'ana i hadisa.

Ako se želiš otarisiti briga, uradi sljedeće:

1. Živi u granicama današnjeg dana i ne brini za budućnost. Ne boj se za nafaku, jer to je u Allahovim rukama.

A na nebu je opskrba vaša i ono što vam se obećava. (Ez-Zarijat, 22)

2. Uvijek imaj na umu visok danak koji briga uzima od tvog zdravlja.

3. Ne razmišljaj o prošlosti. Ona se ne može vratiti koliko god se trudio. Božiji Poslanik, s.a.v.s., kaže:

Ako ti se nešto desi, nemoj govoriti: – Da sam uradio to i to… Reci: – Allah je tako odredio i On čini šta hoće. Riječi „da sam“ otvaraju vrata šejtanu.[1]

4. Dobro razmotri okolnosti prije nego što doneseš odluku. A kada odlučiš, pristupi realizaciji odluke i pouzdaj se u Allaha. Nemoj se bojati posljedica. Božiji Poslanik, s.a.v.s., kaže:

Kada moliš, moli od Allaha. Kada tražiš pomoć, traži je od Allaha. Kada bi se svi ljudi udružili da ti naškode u nečemu što ti Allah nije propisao, ne bi uspjeli u tome. Mastilo se osušilo i stranice su zatvorene.[2]

5. Budi zadovoljan Allahovom odredbom i sudbinom. Može li se vjernik bojati životnih nedaća? Musliman pokušava da preduzme sve što je u njegovoj moći, a ostalo prepušta Uzvišenom Allahu. Uzvišeni kaže:

Ako ti Allah da kakvu nevolju, niko je osim Njega ne može otkloniti, a ako ti zaželi dobro, pa – niko ne može blagodat Njegovu spriječiti; On njome nagrađuje onoga koga hoće od robova svojih; On prašta i Milostiv je. (Junus, 107)

Ne volite nešto, a ono može biti dobro za vas; nešto volite, a ono ispadne zlo po vas. – A Allah zna, a vi ne znate. (El-Bekare, 216)

6. Zbrajaj blagodati koje ti je Allah pružio. Nemoj zbrajati nedaće. 

… i ako biste Allahove blagodati brojali, ne biste ih nabrojali. (En-Nahl, 74)

Uvijek se pitaj: Da li bi zamijenio to što imaš za milion dolara? Da li bi prodao svoje oči za milijardu dolara? Za koliko bi novaca zamijenio svoje ruke, noge, sluh, djecu, familiju? Saberi svoje bogatstvo stvar po stvar, zatim izračunaj ukupan iznos pa ćeš vidjeti da se to ne može zamijeniti zlatom koje bogataši sakupljaju.

Šopenhauer kaže:

Kako malo razmišljamo o onome što imamo, a kako mnogo razmišljamo o onome što nam nedostaje!

7. Ne zamaraj se sitnicama i ne daj da mali problemi poruše tvoju sreću. Ne dozvoli sebi da proključaš zbog sitnica. Sjeti se da je život suviše kratak da bismo ga mi skraćivali.

8. Cijeni pravu vrijednost stvari i ne posvećuj im više pažnje nego što zaslužuju.

9. Uživi se u posao. Ako te briga spopadne, zaboravi je kroz rad. U suprotnom, uništit ćeš sebe beznađem i kajanjem.

10. Zaboravi sebe! Svoju pažnju posveti drugima! Svakog dana učini nešto što će stvoriti osmijeh na nečijem licu. Božiji Poslanik, s.a.v.s., kaže:

Najbolje djelo je kada svome bratu pričiniš zadovoljstvo, kada ga lišiš duga ili nahraniš.[3] Albani tvrdi da je ovo hasen-hadis.[4]

11. Ne očekuj zahvalnost ni od koga. Neka tvoja djela budu posvećena samo Allahu. Božiji Poslanik, s.a.v.s., kaže:

Djela se cijene samo prema namjerama i čovjek će biti nagrađen samo prema onome što je naumio.[5]

12. Uloži svoje napore u poslu koji smatraš ispravnim i ne osvrći se na tuđe kritike.

13. Pripremi jednu svesku u koju ćeš upisivati greške koje praviš i zbog kojih zaslužuješ kritiku. Pogledaj tu svesku s vremena na vrijeme kako bi primio pouku i okoristio se za budućnost. Znaj da je teško da svo vrijeme postupaš ispravno. Ne izbjegavaj da od ljudi tražiš neutralnu i vjernu ocjenu tvog rada. Primi savjet vjernih i razboritih ljudi.

Božiji Poslanik, s.a.v.s., kaže: Vjera je savjet.[6]

14. Ne razmišljaj o osveti neprijateljima. Ako to pokušaš, više ćeš nauditi sebi nego njima. Uzvišeni kaže:

Zlo dobrim uzvrati, pa će ti dušmanin tvoj odjednom prisni prijatelj postati.  (Fussilet, 43)

…koji srdžbu savlađuju i ljudima praštaju – a Allah voli one koji dobra djela čine  (Ali Imran, 134)

15. Nastoj da negativne stvari pretvoriš u pozitivne. Kada ti u ruke padne kiseo limun, pokušaj da od njega napraviš pitak, sladak sok. Stalno misli o sreći i njenom stvaranju. Ona će biti tvoja.

16. Spoznaj sebe i budi onakav kakvog te Allah stvorio. Ne pokušavaj da se poistovjetiš ni sa kime. Uzvišeni Allah je ljudima dao različite sposobnosti. On kaže:

On čini da jedni druge na Zemlji smjenjujete i On vas po položaju jedne iznad drugih uzdiže da bi vas iskušao u onome što vam daje. (El-En'am, 165)

17. Pridržavaj se sljedećih principa u svom poslu:

a) predahni prije nego što osjetiš zamor,

b) kada ti iskrsne problem, riješi ga čim se pojavi,

c) svom poslu dodaj ono zbog čega ćeš uživati u radu,

d) nauči se na sistem i red,

e) poredaj poslove po važnosti,

f) ne ostavljaj današnji posao za sutra,

g) ne opterećuj se iznad mogućnosti.

Uzvišeni kaže: Allah nikoga ne opterećuje preko mogućnosti njegovih.   (El-Bekare,286)

18. Mudro troši novac i ne škrtari na svojoj porodici. Božiji Poslanik, s.a.v.s., kaže:

Najbolji dinar je onaj kojeg čovjek potroši na porodicu, onaj kojim kupi konja na Božijem putu i onaj kojeg s drugovima potroši na Božijem putu.[7]

Uzvišeni kaže: Ne drži ruku svoju stisnutu, a ni posve otvorenu – da ne bi prijekor zaslužio i bez ičega ostao. (El-Isra’, 29)

19. Ne predaj se osjećaju grješnosti, jer je Allah milostiv i mnogo prašta. On kaže:

Ja ću sigurno oprostiti onome koji se pokaje i uzvjeruje i dobra djela čini, i koji zatim na pravom putu istraje. (Ta-ha, 82)

Reci: „O robovi moji koji ste se prema sebi ogriješili, ne gubite nadu u Allahovu milost! Allah će, sigurno, sve grijehe oprostiti; On, doista, mnogo prašta. (Ez-Zumer, 53)

20 Kada te spopadnu trenuci brige i straha, ne gubi nadu i ne očajavaj! To može biti Allahovo iskušenje. Budi strpljiv i traži spas u spominjanju Allaha i dovi. Uzvišeni kaže:

Mi ćemo vas dovoditi u iskušenje malo sa strahom i gladovanjem, i time što ćete gubiti imanja i živote, i ljetine; a ti obrađuj izdržljive, one koji, kada ih kakva nevolja zadesi, samo kažu: – Mi smo Allahovi i mi ćemo se Njemu vratiti! Njih čeka oprost od Gospodara njihova i milost; oni su na pravom putu! (El-Bekare, 155-157)

… i ne gubite nadu u milost Allahovu; samo nevjernici gube nadu u Allahovu milost. (Jusuf, 87)

 

Izvor: Hassan Šemsi Baša, Islamom i medicinom do zdravog života, El-Kelimeh, Novi Pazar, 2006., str. 137- 144., prijevod: Fahrudin Smailović

[1] Muslim, Ahmed i Ibn Madže.

[2] Tirmizi, 2516, Ahmed u Musnedu, 1/293.

[3] Ibn Ebi-d-Dunja, Bejheki.

[4] Sahih el-Džami'i-s-Sagir, 1096.

[5] Buhari i Muslim.

[6] Buhari.

[7] Muslim, Ahmed, Tirmizi, Nesai i Ibn Madže.