Autor: Memić A.
„Ako neko ubije nekoga ko nije ubio nikoga i ko na zemlji nered ne čini, kao da je ubio sve ljude.“ (Kur’an, 5:32)
Šta je femicid i zašto je problem?
U najširem smislu, femicid je ubistvo žene iz mržnje i zbog njenog spola. Sama činjenica da neko može počiniti rodno zasnovano ubistvo djeluje nezamislivo, ali statistike i studije pokazuju da femicid nije izolovan incident, već krajnji rezultat dugotrajnog nasilja i društvenih struktura koje ga omogućavaju.
Fenomen femicida je višeslojan i može se analizirati sa sociološkog, psihološkog, tradicionalističkog i religijskog aspekta. On se ne dešava u vakuumu – događa se među ljudima, unutar porodica i zajednica koje bi trebale biti prostor sigurnosti. Institucije savremenog društva trebale bi štititi osnovna prava građana, uključujući pravo na život, kako je isticao Žan Žak Ruso u teoriji društvenog ugovora. Ipak, postojanje institucija nije dovoljno ako društvene norme i vrijednosti ne podržavaju dostojanstvo i sigurnost žene.
Prema podacima Agencije za ravnopravnost spolova, u periodu od 2021. do 2024. godine ubijene su 54 žene, od čega 35 u periodu 2023–2024. godine, a 19 godinu ranije. Ovi podaci jasno pokazuju da femicid nije izolovan incident, već kontinuiran i ozbiljan društveni problem.
Historijski kontekst i položaj žena
Iako bosanskohercegovačko društvo teži emancipaciji i modernizaciji, odnosi između muškaraca i žena i dalje nose snažan pečat tradicionalizma. Tradicionalne uloge same po sebi nisu problematične, ali postaju opasne kada prerastu u dominaciju i uskraćivanje slobode.
Historijski podaci o obrazovanju žena, poput otvaranja prve škole za djevojčice u Sarajevu 1858. godine pod vodstvom Stake Skenderove, te upisa prvih učenica u prvu mostarsku žensku gimnaziju 1905. godine, pokazuju da se odnos prema ženama mijenjao, ali da određeni obrasci i dalje opstaju.
Islamsko stanovište o pravima žena
Prema islamskom učenju, svaki ljudski život je svet i nepovrediv — a time i život žene, čije dostojanstvo i prava imaju posebnu zaštitu.
Poslanik Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, ne samo da je ženama dao prava na život, nasljedstvo i dostojanstvo, nego je ukinuo i duboko nepravedne prakse predislamskog društva, poput nasljeđivanja žena kao imovine. Time je uspostavljen jasan princip: žena nije objekt, nego nosilac dostojanstva i prava.
Žena u islamu nije marginalna figura — ona je temelj porodice i odgoja, polovica čovječanstva koja odgaja drugu polovinu. Nije bez razloga naglašeno da je „Džennet pod nogama majki“, što potvrđuje njenu nezamjenjivu ulogu u društvu.
Poslanik je također rekao: „Najbolji među vama onaj je koji je najbolji prema svojim ženama.“
Islam ne samo da zabranjuje nasilje, nego i naređuje aktivno suprotstavljanje nepravdi: „Ko od vas vidi zlo, neka ga promijeni rukom; ako ne može, onda jezikom; a ako ni to ne može, onda srcem – a to je najslabiji iman.“
Šutnja nije neutralnost – ona je saučesništvo.
Primjeri iz društvene svakodnevnice
Jedan od do tada najstrašnijih primjera dolazi iz Beograda 2017. godine, kada je žena ubijena u prostorijama Centra za socijalni rad zajedno sa četverogodišnjim sinom. Iako je višestruko prijavljivala psihičko i fizičko nasilje nad sobom i djetetom, institucije nisu spriječile tragediju. Dijete je i dalje imalo pravo vidjeti roditelja nasilnika u nekontrolisanim uvjetima, iako su prethodno vještaci psihijatrijske struke utvrdili da nasilnik ima višestruke psihološke poremećaje. Skoro je nazamislivo da društva poput bosanskog ili društva iz šireg područja regiona se suočavaju sa ovakvim pojavama. Društva poput naših često se deklariraju kao tradicionalna,religiozna i porodično orijentirana. Ipak, krive percepcije religije, tradicije i etičkih vrijednosti dovode i do ovakvih događaja.
Sličan primjer imali smo u našoj zemlji: Ubistvo žene iz Gradačca i uticaj interneta pokazuje novu dimenziju nasilja. Ovo ubistvo je prenošeno uživo, a gledatelji nisu shvatili ozbiljnost događaja niti prijavili incident, pokazujući otupjelost zajednice i opasnost digitalne indiferentnosti. Ovaj svirepi događaj je ostavio duboku ranu na cijelu zajednicu. Nažalost većina ljudi će u želji da zaštiti sebe i svoj porodicu, mir i psihološku stabilnost izabrati da zaboravi ove svirepe događaje. Možda je to u nekoj mjeri i razumljivo ali ono što se dešava u široj ili užoj društvenoj zajednici, ma koliko bilo nepodnošljivo, mora biti izvor pouke za sve i razlog za duboku opreznost kako individualnom tako i na društvenom planu.
Zloupotreba djece i fenomen “zlonamjernog roditelja”
Jedan od posebno tragičnih obrazaca nasilja je kada nasilni roditelj koristi maloljetnu zajedničku djecu kao sredstvo ucjene. Djeca postaju nevin alat za ostvarivanje moći i kontrole nad partnerom, što izaziva dugotrajnu psihološku traumu.
U anglosaksonskom pravu postoji pojam „zlonamjeran roditelj“, koji obuhvata roditelja koji zloupotrebljava djecu protiv drugog roditelja u kontekstu razvoda ili starateljstva. Takve situacije dodatno otežavaju zaštitu žrtava i prevenciju femicida. Zaštita djece i partnera u ovakvim situacijama mora biti prioritet, jer zanemarivanje znakova nasilja može imati kobne posljedice. Također, kada se ustanovi da roditelj spade u kategoriju “zlonamjernog roditelja” prema anglosaksonskom pravu njemu se oduzima roditeljsko pravo u potpunosti te se na taj način uspješno prevenira dalje širenje nasilja.
Uloga društvene zajednice i komšiluka
Reakcija na nasilje mora početi od najbližeg okruženja — komšiluka, rodbine i društvene zajednice. Često upravo članovi zajednice prvi primijete znakove nasilja, bilo kroz promjene u ponašanju djece, povrede ili emocionalne tragove kod žrtve. Prva prijava nasilja može spasiti živote jer institucije ne mogu efikasno djelovati bez inicijalnog obavještavanja.
Ono što se nama ne dešava trenutno, ne znači da ne postoji i da se ne može desiti u nekom trenutku baš nama. Zajednica je prva linija odbrane, i samo kroz aktivnu empatiju i odgovornost može se spriječiti tragedija.
Edukacija i prevencija: P4C program
Prevencija femicida mora početi od najranijeg uzrasta, kroz obrazovanje u porodici i školama. Program Philosophy for Children (P4C) trebao bi biti uveden u osnovne škole pa čak i u vrtiće kao dopunski edukativni program koji:
- razvija kritičko mišljenje od najranijeg uzrasta,
- pomaže djeci da prepoznaju nasilje i manipulaciju,
- uči ih o poštovanju granica i ravnopravnosti,
- jača sposobnost samostalnog donošenja etičkih i moralnih odluka.
P4C pruža djeci alate da prepoznaju i argumentovano odbace nepravedne i nasilne obrasce ponašanja, što dugoročno smanjuje stopu nasilja u društvu. Edukacija od malih nogu gradi generacije otpornije, empatičnije i svjesnije svojih prava i odgovornosti, a to je ključno za sprječavanje femicida i drugih oblika nasilja.
Socijalna osvještenost i sistem vrijednosti
Na kraju, femicid nije samo pravni ili društveni problem — on je ogledalo naše kolektivne svijesti. Poslanik Muhammed salallahu alejhi ve selem, nas podsjeća u hadisu da su vjernici poput jednog tijela: kada neki njegov dio oboli, i ostali osjećaju nesanicu i bol. Svako nasilje, a posebno femicid, ne pogađa samo neposrednu žrtvu, već cijelu zajednicu, odražavajući našu međusobnu povezanost.
Islam i svaka druga religija nas uči da je svaki život svet i da šutnja pred nepravdom nije neutralna, već oblik saučesništva — istinska moralnost zahtijeva da djelujemo i štitimo one kojima je potrebna pomoć. Femicid nas socijalno i emocionalno izaziva da preispitamo svoje vrijednosti: koliko smo osjetljivi na patnju drugih i koliko smo spremni reagovati i podržati žrtve?
Priče o izgubljenim životima zbog femicida ne bi trebale izazivati samo trenutnu pasivnu empatiju, već trebaju biti podsjetnik na važnost zajedništva i osvještenosti. S aspekta filozofije, ovakve društvene pojave protresaju pitanja pravde i etike: kako gradimo društvo u kojem dostojanstvo svakog bića vrijedi jednako i gdje nasilje, pa tako i femicid, ne postaje tihi dio naše svakodnevice?
Promišljanje ovih dimenzija pomaže nam da prenesemo budućim generacijama vrijednosti empatije, pažnje i odgovornosti, oblikujući zajednicu koja je živo i osjetljivo tijelo, povezano u svojoj ljudskosti koliko god se puta suočavala sa strahom i nepravdom. Upravo kroz razumijevanje i aktivno djelovanje protiv femicida, možemo stvoriti društvo koje ne okreće glavu pred boli drugih.
Izvori:
Korkut, B. (prev.). (1977). Kur'an s prevodom. Sarajevo: Starješinstvo Islamske zajednice u SFRJ.
Džami'u-t-Tirmizi, Kitāb al-Manāqib (Knjiga o vrlinama), hadis br. 1987.
Sahih Muslim, Kitāb al-Īmān (Knjiga o vjerovanju), hadis br. 49.
Čorbo, I. (2025, 6. decembar). Femicid u BiH: Zašto se događa i zašto ga je teško zaustaviti? preporod.info