Autor: dr. Branko Pancić
Čovjek pati od različitih glavobolja, najčešće od tzv. primarnih glavobolja, koje čine oko 80% svih glavobolja, a ostalih 20% uzrokuju npr. upala sinusa, meningitis, povišen krvni tlak ili tlak u očima, loša korekcija vida, tumori mozga, traume glave, uzimanje nekih lijekova i slično.
Najznačajnija je među primarnim glavoboljama migrena, a najčešća je tzv. tenzijska glavobolja.
Migrena spada u tzv. vaskularne glavobolje jer arterije u mozgu uzrokuju glavobolju i upravo one objašnjavaju tipičan karakter boli u migrene: pulsirajući, nabijajući, poput otkucaja srca. Tipična je lokalizacija glavobolje u migrene: boli pola glave. Obično bol počne u zatiljku i širi se iza oka i u sljepoočicu, desno ili lijevo, često prevladava jedna strana glave, rjeđe boli cijela glava.
Bol se pojačava pri fizičkoj aktivnosti, popraćena je mučninom ili povraćanjem, smeta nam svjetlost i buka. Opisana tipična slika obične ili migrene bez aure prevladavajući je tip u migreničara, osoba koje pate od migrene.
„Od migrene se ne umire, već pati, nerijetko cijeli život.“ Migrena onesposobljava za rad ili uobičajene dnevne aktivnosti, traži mirovanje, u napadu je najbolje leći u zamračenu sobu, bez buke i bilo kakvih vanjskih podražaja.
Ženska tegoba
Migrena je dvostruko češća u žena. Može početi i u predškolsko doba, ali najčešće počinje u vrijeme puberteta, s početkom menstrualnog ciklusa. Glavobolja je izrazito vezana uz hormonalni status žene: javlja se svaki mjesec predmenstrualno, za vrijeme ovulacije. U trudnoći mogu početi prvi napadi migrene ili je nema tijekom svih 9 mjeseci, a često jenjava i prestaje u menopauzi. Uzimanje preparata ženskih spolnih hormona može započeti ili pojačati migrenu. Dosta žena nauči „koristiti“ migrenu za „bijeg“, utočište u sigurnost mirnog kutka u stresnim okolnostima u obitelji ili na poslu, kao ispriku za „pusti me na miru“.
Muškarci također pate od migrene, čak prevladavajuće, u omjeru 4:1 u odnosu na žene, ali u jednoj rjeđoj podvrsti migrenske glavobolje, tzv. Cluster ili Hortonove glavobolje, za koju je tipično da su žestoke boli iza oka popraćene crvenilom oka i suzenjem iz nosnice iste strane glave.
U oba spola provocirajuću ulogu u pojavi migrene ima stres: ubrzo po jačoj stresnoj situaciji, npr. na poslu, javlja se migrena. Migrena je izrazito meteoropatski ovisna, u pravilu se javlja dan uoči dolaska ciklone, južnog vremena. Ne voli glad pa se mora redovito uzeti neki obrok hrane; alkohol u malim količina potiče je, a nerijetko i Coca-cola, čokolada, dimljeni pršut i sirevi. Doista, nije ugodno biti migreničar.
Migrena s aurom
Javlja se u oko 20% migreničara, a karakterizira je aura koja prethodi napadu migrenske glavobolje. Aura obično traje nekoliko minuta do pola sata, najčešća je tzv. vizualna aura, za koju su tipični svjetlucajući trakasti ili zvjezdoliki fenomeni u vidnom polju, s jedne strane ili obostrano, ili pak defekti dijela vidnog polja. Aura se može manifestirati i trnjenjem u licu i ruci, nemogućnošću govora ili otežanim govorom.
Aura je uvijek prolazna, a nakon nje slijedi žestoka nabijajuća glavobolja. Izuzetno rijetko nakon aure ne nastupa glavobolja. Na nedavno održanom kongresu Hrvatskog društva za neurovaskularne poremećaje izneseni su zanimljivi epidemiološki podaci: osobe koje imaju migrenu s aurom 2-3 puta su rizičnije za ishemijski moždani udar i infarkt srca. Ako su pacijentice pušači i uzimaju tablete za kontracepciju, taj rizik je 7 puta veći u usporedbi s osobama koje nemaju migrenu.
I kod muškaraca s migrenom značajno je viša pojavnost cerebrovaskularnih i kardiovaskularnih događaja u usporedbi s muškarcima bez migrene.
Iz navedenog se može zaključiti da su migreničari, osobito oni s aurom, potencijalno rizičniji da dobiju moždani udar ili infarkt srca, osobito ako imaju i neke od tzv. vaskularnih faktora rizika. Dakle, migreničari moraju znatno bolje kontrolirati i regulirati vaskularne riziko-čimbenike: visoki tlak, povišene lipide, šećernu bolest, pušenje, kontrole srca, održavanje fizičke aktivnosti i sl.
Ne tako rijetko, i u mladih osoba javlja se migrena s aurom iz područja arterije basilaris, koja krvlju napaja zatiljni dio mozga i moždano deblo. Stoga imaju glavobolju stražnje lokalizacije, u području zatiljka, s karakterističnom aurom: npr. dvoslikama, šumom u uhu/glavi, slabijim sluhom, vrtoglavicom i nestabilnosti u hodu, ispadima u vidnom polju.
Učiniti migrenu podnošljivom
Kod tipične kliničke slike migrene nije potrebna obrada jer su nalazi uvijek uredni. Kod atipične migrene, ili kada migrena promijeni ćud, što znači da je postala preučestala ili preintenzivna, uputno je učiniti slikovne pretrage mozga (MSCT ili MR mozga i arterija mozga) te, ako preporučena terapija ne daje očekivane rezultate, može biti od koristi EEG uz laboratorijski nalaz krvi/urina.
Migrenu se ne može izliječiti, ali treba se potruditi učiniti je podnošljivom, i stoga je važno obratiti se neurologu. Migrena najčešće postaje „nemoguća“ iz dva razloga: ili se dogodio hormonalni poremećaj, ili je osoba izložena jakom i dugotrajnom stresu. Liječenje migrene svodi se na liječenje akutnog napadaja ili na njezinu prevenciju.
Akutni napadaj migrene najčešće se liječi nesteroidnim antireumaticima (Voltaren rapid tbl, Brufen 400 – 600mg tbl, Ketonal 100mg caps. i drugi), koje je potrebno uzeti u samom početku glavobolje. Posljednjih godina preferira se upotreba triptana (Imigran, Zomig, ili Maxalt RPD 10 mg pločica za jezik), koji djeluju selektivno na arterije mozga i nemaju nepovoljan učinak na probavni trakt. Koriste se i u obliku spreja ili stavljaju na jezik, što je od koristi ako pacijent povraća. U rjeđim slučajevima žestoke glavobolje s povraćanjem mora se primijeniti liječenje infuzijom tekućine uz ampule Dexamethasona, Ketonala i Torecana koji smiruje povraćanje.
Prevenciji migrene pribjegava se u slučajevima učestalih napadaja, koji se javljaju svaki tjedan i onesposobljavaju osobu u normalnoj životnoj aktivnosti . U takvim slučajevima važna je procjena neurologa o tome koji je od mogućih preparata pogodan za pacijenta: koriste se beta-blokatori, blokatori kalcijskih kanala (Sibelium), antiepileptici, antidepresivi.
Osim medikamentima, migrena se može liječiti i tzv. alternativnim postupcima. U našim uvjetima preporuča se liječenje akupunkturom, prakticiranje joge, hipnoze i ostalih opuštajućih tehnika. Prema podacima iz stručne literature, uspješnost takvih terapija migrene ne zaostaje za ranije navedenim medikamentima, preferiraju se u mlađih osoba radi smanjena pretjeranog korištenja analgetika.
Izvor: Narodni zdravstveni list, dvomjesečnik za unapređenje zdravstvene kulture, god. LV, br. 636-637, Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ u suradnji s HZJZ, Rijeka, siječanj-veljača 2013, str. 8-9.