Autor: dr. Ivo Belan
Da li postoji tajna – ili više njih – dugog i zdravog života? To je pitanje bilo postavljeno grupi medicinskih stručnjaka i ovdje je 10 „novih tajni“, to jest savjeta koje oni smatraju najvažnijima za postizanje zdravog i dugotrajnog života.
Radite ono što vas čini sretnim
Eksperti mentalne medicine, psihijatri i psiholozi tvrde da su sretne osobe značajno otpornije na bolesti. Takvo dobro zdravlje temeljeno je na snažnom unutarnjem zadovoljstvu i sposobnosti da se izvuče najbolje iz okolnosti koje nisu idealne. Ako u nekim nepovoljnim situacijama možete sebe prisiliti da razmišljate o lijepim i sretnim stvarima i događajima, postoji vjerojatnost da ćete stvarno postići dobro raspoloženje. Vi ste taj koji svijet boji ružičasto ili sivo.
Smijte se često i glasno
Pravi, dobar smijeh (kad se hvatate za trbuh ili se skoro pomokrite) jedan je od najboljih lijekova protiv tjeskobe. Sposobnost osobe da se smije i da cijeni smiješne stvari isto je tako važan podatak o njoj i koristan indikator stanja njezinog zdravlja, kao što su i drugi podaci, naprimjer krvni tlak, brzina pulsa, tjelesna težina itd.
Preuzmite odgovornost za vaš stav prema bolesti
Specijalist pedijatar Mathews kaže da bolest ne smije nikad biti „štaka“ na koju će se netko osloniti, posebno u djetinjstvu. Ako dijete uvidi da mu „biti bolestan“ pruža mogućnost manipulacije i kontrole okoline, ono će nastaviti upotrebljavati to „oruđe“ i kasnije, kao odrasla osoba. Bolest mora biti nešto što se mora svladati. Ako to nije tako, to jest ako bolest postaje korisna za osobu, stanje te osobe neće se nikad poboljšati.
Osigurajte si dobar noćni san
Spavanje je najefikasniji način da se postigne onaj stupanj odmora i osvježenja koji je potreban centralnom nervnom sustavu da bi mogao obavljati svoje aktivnosti. Ne samo noćni san, već i nekoliko minuta dremuckanja tijekom dana imaju povoljan i koristan učinak na organizam, a naročito u prevenciji oboljenja uzrokovanih stresovima. Dr. Gnap, stručnjak za poremećaje sna, kaže da moramo nekoliko puta dnevno zaustaviti naše aktivnosti na nekoliko minuta, opustiti se i pokušati zamisliti vrlo ugodne scene. To će pomoći da „reprogramiramo“ naš mozak, pa će možda i problemi s pušenjem, uzimanjem prekomjernih količina hrane, alkohola (i droge) biti lakše savladljivi.
Već danas poduzmite nešto u vezi s vlastitim nezdravim stres-signalima
Psihosomatska oboljenja izazvana su i održavaju se stresom i emotivnim napetostima. Medicinski psiholozi tvrde da ih svakodnevne bolesti u svojoj pozadini imaju isto toliko emotivnog koliko i fizičkog. Glavobolje, prehlade, križobolje – mogu biti znakovi da nešto nije u redu. I to je obično nešto s čim se osoba ne želi suočiti. Fizičke se tegobe, izgleda, nekako više respektiraju nego emotivne i Čovjek se s njima lakše nosi. Prema tome, mi izbjegavamo suočiti se s onim u nama i „prehladimo se“. Stres sam po sebi nije ni dobar ni loš. Stres je sastavni dio života. Međutim, važan je način kako se prema njemu odnosimo. Valja naučiti razumjeti naše vlastite pojedinačne stres – signale i upotrijebiti te informacije na konstruktivan način, a ne potisnuti ih negdje unutar sebe, gdje se onda nalaze poput „tempirane bombe“ – kaže psiholog Frendenberger.
Uživajte u uzbuđenju od pozitivnog stresa
Potpuno odsustvo svih stresova nije formula za zdravo življenje. Izvjesna količina stresa od vitalne je važnosti za opće blagostanje. Prof. Selye, veliki istraživač, kaže: „Nažalost, postoji znatna konfuzija o tome što je uopće stres i kako s njim postupati. Stres je tjelesni nespecifični odgovor na bilo kakav zahtjev kojemu je organizam izložen, bez obzira na to da li je taj zahtjev ugodan ili ne. Sjediti u zubarskoj stolici stresna je situacija, ali je stresna situacija i izmjenjivanje strastvenih poljubaca među ljubavnicima. U oba slučaja vaš se puls ubrzava, disanje je ubrzano, a i srce jače kuca. Ipak, koji bi se čovjek na ovom svijetu odrekao tako ugodnog ljubljenja samo zbog stresa? Naš cilj ne smije biti potpuno izbjegavanje stresa.
Njegujte radoznalost koju ste pokazivali kao dijete
Ljudska bića imaju jaku genetsku predispoziciju da budu radoznala, da žele istraživati, čak i u starijoj dobi. Međutim, u ljudskom društvu taj je nagon često osujećen. Prekomjerno i prečesto onemogućavanje tog nagona na koncu nepovoljno utječe na opće stanje organizma.
Vodite brigu o tome što i koliko jedete
Budući da su u osnovi svake hrane kemijski spojevi, treba voditi brigu o tome da si osiguramo uravnoteženu i raznovrsnu ishranu, što je od centralne važnosti za dobro zdravlje.
Nastojte da barem povremeno postignete unutarnji mir i tišinu
Medicinski stručnjaci već su davno utvrdili da tišina igra važnu ulogu u ozdravljenju. To i je jedan od razloga zašto se bolesniku najčešće propisuje mirovanje u krevetu. Postalo je očito da kod čovjeka stanja duboke unutrašnje tišine imaju veliku snagu da vrate ravnotežu i harmoniju kod velikog broja fizičkih i psihičkih oboljenja. Većina ljudi, kao žrtve današnjeg tempa života, ne može izdržati pola sata ili čak nekoliko minuta tišine, a da ne postane razdražljiva ili nervozna. Kako postići to stanje mira? Mnogi pokušavaju različite tehnike meditacije i relaksacije, dok si drugi pomaču dugim šetnjama u prirodi, vožnjom po moru, ribolovom, ležanjem na plaži ili pomoću džoginga.
Budite prisni s onima koje volite
„Površan, brz poljubac u obraz ne može biti zamjena za topli zagrljaj, a isto tako i konvencionalno rukovanje ne može biti zamjena za ruku koja nježno dodirne i pomiluje“, kaže poznati antropolog Montagu u svojoj knjizi „Dodirivanje“. On objašnjava: „Na tijek i rezultat mnogih bolesti u znatnoj mjeri utječe i kvaliteta podrške dodirom.“
Izvor: Narodni zdravstveni list, dvomjesečnik za unapređenje zdravstvene kulture, godina LIII, broj 620-621, Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ u suradnji s HZJZ, Rijeka, rujan-listopad 2011, str. 4-5.