Autor: dr. Ismail Lutolli
Pravilna ishrana i fizička aktivnost najbolja su zdravstvena metoda liječenja i načina prevencije mnogih oboljenja, pa i maligniteta. Pravilnom ishranom mogu se spriječiti bolesti srca i krvnog pritiska, maligna oboljenja, moždani udari i dijabetes. Rano otkrivanje raka, dijabetesa, hipertenzije te drugih oboljenja, možemo ubrojati u sekundarnu prevenciju. Prava primarna prevencija jeste čuvanje i poboljšanje zdravlja pravilnom ishranom i umjerenom tjelesnom aktivnošću.
Prekomjerna tjelesna masa izravno je povezana s rizikom od nastanka više vrsta malignih bolesti. Zdrava ishrana temelji se na uravnoteženom unosu hranljivih materija. Ne postoji apsolutno dobra i loša hrana. Možete pogriješiti samo ukoliko pretjerano unosite određene grupe prehrambenih proizvoda.
„Tvoja hrana bit će tvoj lijek“
Poznati grčki ljekar Hipokrat, otac medicine, izjavio je još u davno antičko doba: „Tvoja hrana bit će tvoj lijek.“ Nakon dugogodišnjih istraživanja, savremena medicina je došla do sličnog zaključka. Uzrok čovjekovih bolesti je upravo hrana koju on konzumira ili ne konzumira.
Uz moderni način života zavladala je i moderna ishrana te se proširila na sve dijelova svijeta, što je rezultiralo povećanjem oboljelih od raka, srčanih bolesti, dijabetesa, artritisa i dovelo do slabljenja imunološkog sistema. Evidentna povezanost moderne ishrane i raka stalno se povećava. U posljednjih deset godina stopa melanoma, virulentnog oblika raka kože, skoro se udvostručila. Dok je rak dojke prije petnaest godina napadao jednu od trinaest žena, danas napada jednu od deset. Među mogućim načinima prevencije, promjena ishrane i načina života može ponuditi najveću nadu u prevenciji maligniteta.
Naučno je dokazano da je moderna ishrana vodeći faktor rizika pri razvoju raka, a prirodno uravnotežena ishrana je ključni faktor u prevenciji bolesti i smanjenju kasnih posljedica kod liječenih od malignih bolesti. Povećan broj slučajeva raka i drugih hroničnih bolesti paralelan je procesu odmaka od tradicionalnih načina ishrane ka modernoj ishrani bogatoj zasićenim mastima, šećerom i prerađenom hranom.
Zašto moderna ishrana doprinosi obolijevanju?
Previše masnoće
U današnje vrijeme meso i drugi životinjski proizvodi postali su većinski dio moderne ishrane. Čak 30–40% prosječne ishrane sastavljeno je od masti. Ova hrana ima puno zasićenih masti i holesterola pa se dovodi u vezu sa povećanjem stope nekoliko glavnih oblika raka, uključujući i rak kolona. U piramidi ishrane, masti i ulja se nalaze na njezinom vrhu što ukazuje na preporuku konzumiranja manjih količina te hrane. Medicinski žurnal Nove Engleske predstavio je rezultate ispitivanja kao dokaz po kome muškarci s visokim koncentracijama holesterola imaju oko 60% veću vjerovatnoću razvoja raka debelog crijeva od onih s normalnim koncentracijama holesterola. Slična ispitivanja su otkrila odnos između visokih koncentracija holesterola i polipa debelog crijeva, koji često pređe u rak.
Prirodno uravnoteža ishrana može ponuditi najveću nadu i u prevenciji raka dojke. Smanjivanjem unosa masti direktno se utječe i na tendenciju porasta gojaznosti.
Previše jednostavnih šećera
U normalnom procesu probave složeni šećeri se metaboliziraju postepeno (ulaze u krvotok polahko) i skoro istom brzinom s različitim enzimima u usnoj šupljini, stomaku, gušterači i crijevima. Tokom ovog procesa normalna kiselinsko-bazna ravnoteža krvi nije poremećena; krv ostaje slabo alkalna.
Nasuprot ovome, jednostavni šećeri se metaboliziraju i ulaze u krvotok brzo te tako uzrokuju značajniju kiselost u krvi. Kako bi kompenzirala ovo stanje, gušterača luči inzulin, supstancu koja pomaže uklanjanju viška šećera iz krvi i čini ga pogodnjim za ulazak u tjelesne ćelije. Daljim unosom šećera iz šećerne trske, voćnog šećera i drugih jednostavnih šećera, masne kiseline se uvećavaju, oblažući postepeno unutrašnje organe, poput srca, jetre i bubrega, slojem masti i sluzi. Ovo nakupljanje može postepeno prodrijeti u unutrašnja tkiva, slabeći normalno funkcioniranje organa i uzrokovati njihovu eventualnu blokadu, što je slučaj kod ateroskleroze, te dovesti do pojave različitih oblika raka, uključujući tumore dojke, debelog crijeva i spolnih organa.
U cilju sprečavanja ovih degenerativnih pojava najbolje je smanjiti ili izbjegavati unošenje prečišćenih šećera poput laktoze i fruktoze. Umjesto toga treba unositi složene ugljikohidrate koje nalazimo u žitaricama, mahunarkama i njihovim proizvodima, povrću i morskim biljkama.
Previše hemijskih jedinjenja
Danas se upotrebljava više od 3.000 aditiva poput boje, mirisa, konzervansa, a sve u cilju zaštite i produžavanja roka upotrebe prerađene hrane, ali i svježeg voća i povrća. Stoka i perad, koja se uzgajaju za prodaju, hrane se vještačkim hormonima rasta i antibioticima, a njihova hrana je obično kontaminirana hemikalijama.
Hemijski aditivi su povezani sa različitim bolestima, uključujući hiperaktivnost, alergije, neuravnoteženost hormona i rak. Različiti herbicidi, pesticidi i đubriva se rutiski koriste za usjeve. Nadalje, usjevi uzgojeni u zemlji siromašnoj mineralima, iscrpljenoj hemijskim đubrivima, pesticidima i drugim zaprašivačima, gube vitamine i minerale neophodne za dobru i kvalitetnu ishranu.
Vitaminske tablete i drugi dodaci prehrani
Vitaminske tablete i drugi dodaci prehrani odnedavno su postali izrazito popularni. Koriste se kako bi se nadoknadila jedinjenja koja nedostaju svakodnevnoj ishrani te tako spriječila oboljenja koja se javljaju usljed tih nedostataka. U suštini, vitamini i minerali izdvojeni iz integralne hrane vraćaju se nazad potrošaču u obliku kapsule. Međutim, dodatke prehrani treba uzimati samo uz konsultaciju sa stručnim osobljem, ljekarima ili farmaceutima. Uzimanje ovih dodataka prehrani na vlastitu ruku može haotično djelovati na metabolizam organizma. Posebnu pažnju trebaju povesti oni koji istovremeno uzimaju i druge lijekove, zbog mogućih nuspojava koje se javljaju zbog interakcije sa lijekovima. Vitaminske tablete i dodatke prehrani nikako ne treba naručivati putem interneta, osobito sa neprovjerenih i sumnjivih web-lokacija.