1. Uzimanje pouke
Jedno od obilježja razumnih i pametnih ljudi jeste uzimanje pouke iz života ljudi koji su u prošlosti živjeli, odnosno o tome kako ih je zbog silništva, tvrdoglavosti i nepokornosti Bog kaznio.
Bog poziva na promišljanje o skončavanju Lutovog naroda i kaže:
“A ostale smo uništili, i vi pored nastambi njihovih prolazite i danju i noću, pa zašto se ne urazumite?”
2. Traženje mudrosti
Razumni ljudi tragaju za dubokim poimanjem kako bi razumjeli istine i ispravno djelovali, tako da ih nikada ne obuzme sumnja i nedoumica u vjerovanju niti slabost i manjkavost u vršenju dobrih djela.
Ova vrlina se naziva mudrost. Posjedovanje ove bogomdane blagodati plod je promišljanja I shvatanja osoba koje imaju čistu pamet.
U Kur’anu čitamo sljedeće:
“On daruje mudrost onome kome On hoće, a onaj kome je mudrost darovana – darovan je blagom neizmjernim. A shvatiti mogu samo oni koji su razumom obdareni.”
3. Traganje za istinom
Razumni ljudi tragaju za istinom i vole ono što je lijepo.
Upravo zbog toga između ružnog i lijepog, između istine I neistine, oni biraju lijepo i istinu, a između dobrih i lijepih stvari biraju ono što je najbolje i najljepše.
Ondje gdje je moguće između više govora naći i prikladan i istinit govor oni – iako slušaju različite govore – iz njih slijede samo ono što je najbolje, a to je govor Boga i nebeskih predvodnika.
Ovakva pohvalna metoda pokazatelj je da se koriste Božijom uputom i razboritošću.
Uzvišeni Bog u Kur’anu ovu odliku predstavlja riječima:
“Zato obraduj robove Moje, koji govor slušaju i slijede ono najljepše u njemu; njima je Allah na Pravi put ukazao i oni su razumom obdareni.”
4. Okretanje Bogu
Veličanstvenost svijeta stvaranja, uzdizanje Nebesa, prostranost Zemlje, čvrstoća planina i rast i razvoj različitih vrsta životinja i biljaka jasno pokazuju da ih nije načinio čovjek I jasno je da druga stvorenja nisu kadra stvoriti i urediti ovaj sistem egzistencije.
Plod ovog promišljanja jeste stizanje do Boga i vjerovanje u Njegovu božanstvenost, kao što možemo pročitati u Kur’anu časnom:
“U tome su zaista dokazi ljudima koji pameti imaju.”
5. Okretanje prema Ahiretu
Ako čovjek razmisli, shvatit će da ovosvjetske zabave nisu trajne i da su užici na Ovom svijetu kratkotrajni te povezani sa patnjama i neuspjesima, a život na Budućem svijetu je za bogobojazne popraćen vječnim užicima i daleko od svake vrste teškoća i neuspjeha.
Učinak takvog promišljanja je želja za Ahiretom i djelima koja vode u Džennet, kao i okretanje leđa Dunjaluku i zabavama koje odvode u nemar.
Ova činjenica je u Kur’anu ovako predstavljena:
“Život na Ovom svijetu je samo igra i zabava, a Onaj svijet je, zaista, bolji za one koji se Allaha boje. Zar pameti nemate?”
Izvor: “Vrline čestitih u Kur’anu”, s perzijskog preveo Sedad Dizdarević, fondacija “Mulla Sadra” u BiH, Sarajevo 2012