Odlike razumnih ljudi
Odlike razumnih ljudi

Odlike razumnih ljudi


Kur'an nam govori o pet obilježja razumnih ljudi
1. Uzimanje pouke
Jedno od obilježja razumnih i pametnih ljudi jeste uzimanje pouke iz života ljudi koji su u prošlosti živjeli, odnosno o tome kako ih je zbog silništva, tvrdoglavosti i nepokornosti Bog kaznio. Bog poziva na promišljanje o skončavanju Lutovog naroda i kaže:
A ostale smo uništili, i vi pored nastambi njihovih prolazite i danju i noću, pa zašto se ne urazumite?
(Es-Saffat, 136-138).
2. Traženje mudrosti
Razumni ljudi tragaju za dubokim poimanjem kako bi razumjeli istine i ispravno djelovali, tako da ih nikada ne obuzme sumnja i nedoumica u vjerovanju niti slabost i manjkavost u vršenju dobrih djela. Ova vrlina se naziva mudrost. Posjedovanje ove bogomdane blagodati plod je promišljanja i shvatanja osoba koje imaju čistu pamet. U Kur’anu čitamo sljedeće:
On daruje mudrost onome kome On hoće, a onaj kome je mudrost darovana – darovan je blagom neizmjernim. A shvatiti mogu samo oni koji su razumom obdareni.
(El-Bekare, 269. Vidi: Mizan, sv. 2, str. 399-400)
3. Traganje za istinom
Razumni ljudi tragaju za istinom i vole ono što je lijepo. Upravo zbog toga između ružnog i lijepog, između istine i neistine, oni biraju lijepo i istinu, a između dobrih i lijepih stvari biraju ono što je najbolje i najljepše. Ondje gdje je moguće između više govora naći i prikladan i istinit govor oni – iako slušaju različite govore – iz njih slijede samo ono što je najbolje, a to je govor Boga i nebeskih predvodnika. Ovakva pohvalna metoda pokazatelj je da se koriste Božijom uputom i razboritošću. Uzvišeni Bog u Kur’anu ovu odliku predstavlja riječima:
Zato obraduj robove Moje, koji govor slušaju i slijede ono najljepše u njemu; njima je Allah na Pravi put ukazao i oni su razumom obdareni.
(Ez-Zumer, 17-18.Vidi: Mizan, sv. 17, str. 250-252)
4. Okretanje Bogu
Veličanstvenost svijeta stvaranja, uzdizanje Nebesa, prostranost Zemlje, čvrstoća planina i rast i razvoj različitih vrsta životinja i biljaka jasno pokazuju da ih nije načinio čovjek i jasno je da druga stvorenja nisu kadra stvoriti i urediti ovaj sistem egzistencije. Plod ovog promišljanja jeste stizanje do Boga i vjerovanje u Njegovu božanstvenost, kao što možemo pročitati u Kur’anu časnom:
U tome su zaista dokazi ljudima koji pameti imaju.
(Er-Rad 4.)
5. Okretanje prema Ahiretu
Ako čovjek razmisli, shvatit će da ovosvjetske zabave nisu trajne i da su užici na Ovom svijetu kratkotrajni te povezani sa patnjama i neuspjesima, a život na Budućem svijetu je za bogobojazne popraćen vječnim užicima i daleko od svake vrste teškoća i neuspjeha. Učinak takvog promišljanja je želja za Ahiretom i djelima koja vode u Džennet, kao i okretanje leđa Dunjaluku i zabavama koje odvode u nemar. Ova činjenica je u Kur’anu ovako predstavljena:
Život na Ovom svijetu je samo igra i zabava, a Onaj svijet je, zaista, bolji za one koji se Allaha boje. Zar pameti nemate?
El-Enam, 32. Također pogledaj: El-Kasas, 60.)

Učinci razumnosti
Prema učenjima časnog Kur’ana, pored okorištavanja govorima poslanika i bogougodnika okorištavanje promišljanjem predstavlja najbolje sredstvo za postizanje sreće i slijeđenjen istine te, kao posljedica toga, spašavanje od Džehennema i stizanje do Dženneta. Kur’an časni prenoseći riječi stanovnika Džehennema ovako kaže:
I reći će: “Da smo slušali ili promišljali, ne bismo među stanovnicima Džehennema bili!”
(El-Mulk, 10)

Izvor: Vrline čestitih u Kur'anu, fondacija Mulla Sadra i Džami'atu-l-Mustafa el-‘alemijje, Sarajevo 2012., str. 34-37