Stručnjaci tvrde da nepušač koji radi u prostoriji gdje ima pušača dovodi u opasnost svoje zdravlje, jer to znači da je popušio dnevno 4 cigarete, što povećava rizik od raka tri puta.
Kemičar Lowrey, koji radi u istraživačkom laboratoriju ratne mornarice, u studiji koju je objavio u časopisu Science, tvrdi da je zagađeniji zrak od cigaretnog dima u zatvorenoj prostoriji nego atmosfera na autoputu u Los Angelesu u špici prometa, a ta je atmosfera vrlo štetna po zdravlje nepušača, koji su prisiljeni udisati isti dim, tj. pasivno pušiti.
Japanski istraživač Hirayama 14 je godina promatrao 91 000 žena nepušača (u dobi od 40 godina ili više) i došao do zaključka da, što su njihovi muževi više pušili, tim se više povećavao rizik tih žena da obole od raka pluća (rizik se kretao od 2 puta više za žene čiji su muževi pušili jednu kutiju cigareta dnevno, do 4,5 puta više kod žena čiji su muževi pušili dvije ili više kutija cigareta na dan).
Najviše su ugrožena djeca roditelja pušača i češće obolijevaju od respiratornih infekcija, npr. od bronhitisa. Djeca će prije oboljeti ako je majka pušač, jer uz nju provedu više vremena, a najviše su tome izložena mala djeca jer su, zbog njihove male tjelesne težine i manjih pluća, jači učinci nikotina, katrana, raznih smola, ugljičnog monoksida i još 30-ak otrova iz cigaretnog dima.
U svijetu se danas osnivaju brojne organizacije, udruženja i pokreti za zaštitu nepušača, jer nitko nema pravo ugroziti zdravlje drugog čovjeka.
Izvor: Narodni zdravstveni list, mjesečnik za unapređenje zdravstvene kulture, godina XLX, broj 576-577, Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ u suradnji s HZJZ, ZZJZ OBŽ i NZJZ SDŽ, Rijeka, 2008, str. 14.