Psihosomatski poremećaji i devijantna ponašanja kod djece i omladine kao posljedica porodičnog nasilja
Utjecaj porodičnog nasilja, svjedočenja ili samo bivanje žrtvom nasilja za djecu i mlade, te njihov cjelokupni razvoj na ličnom i društvenom nivou, imaju veoma teške a nekada i pogubne posljedice. Posljedice mogu biti unutarnje i vanjske. Unutarnje posljedice su vezane za unutarnje aspekte ličnosti djeteta ili adolescenta te se manifestuju kroz anksioznost, depresiju, trajno ukorijenjen strah i submisivnost u odnosima, osjećaj manje vrijednosti, sklonost ka različitim devijantnim oblicima ponašanja kao što je samopovređivanje što implicira teške psihičke poremećaje. Unutarnje posljedice se u velikoj mjeri manifestiraju kroz agresiju, pretjerano buntovništvo, nepoštovanje društvenih normi i konstantno promatranje okoline kao neprijateljskog okruženja prepunog opasnosti u kojem nužno vlada zakon jačega. Adolescenti, u želji da dokažu sebi i drugima da nisu više žrtve, će isključivo pribjegavati nasilju kao jedinom naučenom obrascu ponašanja bilo kroz delikventno ponašanje i kršenje zakona i društvenih normi ili u porodičnim, emotivnim i bliskim vezama sa drugima. Samim tim jedan aspekt vanjskih posljedica se pokazuje na ovakav način.
S druge strane, oblici ponašanja koji se češće vežu za žensku djecu, žrtve porodičnog nasilja u kojima je nasilnik bio otac, su takvi da će ženska djeca biti sklonija preranim trudnoćama, izboru nasilnika za partnera te će biti sklonije razvijanju patoloških odnosa u partnerskim odnosima koje impliciraju tešku emotivnu i psihičku poremećenost.
Mlađa djeca žrtve nasilja imaju tendenciju ka razvoju somatskih pokazatelja emotivno psihičkih trauma. Tako se često anksioznost, stres, strah ili tuga ispoljavaju kroz glavobolje, bolove u stomaku, malaksalost, nesanicu, hodanje u snu ili noćno mokrenje. Sva ova stanja mogu biti prisutna kao posljedica traume u zrelijoj dobi. Nerijetko se dešava da djeca žrtve nasilja imaju enurezu odnosno noćno mokrenje u odrasloj dobi. Ovo stanje se liječi uz pomoć medikamenata i uz dugoročnu psihoterapiju. Niz opsesivno kompulzivnih poremećaja razvijenih u zrelijoj životnoj dobi može biti posljedica porodičnog nasilja. Somatska oboljenja nastala kao posljedica dubokih emotivnih, psihičkih trauma mogu biti zaista uočljiva prilikom medicinskih pregleda a veoma često se dešava, posebno kod djece mlađeg uzrasta, da su česte bolesti, prehlade, tegobe različitih vrsta zapravo samo poziv u pomoć i vapaj za izbavljenjem iz trenutne situacije u kojoj se dijete ili adolescent nalazi. Veoma je bitno prepoznati ovakva stanja i obratiti pažnju na uzroke na dubljem emotivno psihološkom nivou ukoliko ne postoje nikakvi realni zdravstveni razlozi za postojeće tegobe na koje se dijete može žaliti.
Ispoljavanje različitih patoloških oblika ponašanja kod djece i adolescenata, žrtava ili svjedoka porodičnog nasilja mogu biti dvojaki. U zreloj životnoj dobi osoba može biti kriminogena, sklona kršenju zakona i narušavanja društveno prihvatljivih normi, sklona konzumiranju alkohola ili opojnih droga, sklona promiskuitetu ili stupanju u zakonski neprihvatljive i moralno nedolične emotivne veze ili gajiti različite izopačene sklonosti unutar odnosa bilo emotivnih ili bilo kojih drugih. S druge strane osoba koja je bila žrtva ili svjedok porodičnog nasilja u zreloj dobi može razviti patološke oblike ponašanja u drugoj krajnosti što se manifestira patološkim oblikom perfekcionizma, okupiranošću postizanjem akademskih i poslovnih uspjeha, preosjetljivošću na mišljenje drugih, stalnom težnjom da bude prihvaćen i u centru pažnje, praćenom izraženim strahom od neuspjeha i neprihvatanja od okoline. Ukoliko se ovakvoj osobi dogodi nepredviđena situacija, svađa, prekid emotivne veze ili gubitak posla može dovesti do ekstremnog ispoljavanja nasilja, različitih oblika prema drugoj osobi, jer je nasilje jedini poznati oblik rješavanja problema koji je prividno uspješna, po svim društvenim normama savršena osoba naučila u ranoj mladosti.
IZVORI:
Hanžek Valentina; „Utjecaj nasilja među roditeljima na razvoj djece i mladih“
UNIZG; Edukacijisko rehabilitacijiski fakultet, Zagreb 2020. (Izvorni naučni rad)
Turkat Ira Daniel; „Divorce related malicious mother syndrome“
Journal of family violence, volume 10, number 3 p, 253-264 1995.