Pripremila: mr. sci. dr. Azra Durak-Nalbantić
Šta su to povišene masnoće?
Pod povišenim masnoćama u krvi ili dislipidemijama podrazumjevamo povišenje holesterola, triglicerida, a ukoliko su oba povišena govorimo o miješanim dislipidemijama.
Kako nastaju?
Holesterol se u naš organizam djelomično unosi putem hrane, a djelomično se stvara u jetri odakle se prenosi do ostalih ćelija u tijelu vezan za proteinske nosače koji se nazivaju lipoproteini. Razlikujemo dvije vrste lipoproteina:
– LDL-čestice (od engleskih riječi: Low Density Lipoprotein ili lipoprotein niske gustoće) i
– HDL-čestice (od engleskih riječi: High Density Lipoprotein ili lipoprotein visoke gustoće).
LDL holesterol se naziva još i „loši” holesterol, jer odnosi holesterol iz jetre do tkiva i ulaže ga u zidove krvnih sudova dovodeći do nastanka aterosklerotkih plakova, koji onda sužavaju krvni sud. Ukoliko je aterosklerotki plak nestabilan i pukne, upravo na tom mjestu se pokreće proces stvaranje krvnog ugruška. Ovisno od krvnog suda gdje je pokrenut ovaj proces dovodi do nastanka srčanog udara (infarkta miokarda), moždanog udara ili ukoliko se proces odigrava u krvnom sudu noge dolazi do nagle pojave hladnoće, bljedila i bola u nozi.
HDL- holesterol se naziva još i „dobri” holesterol zato što uklanja holesterol iz tkiva.
Trigliceridi su druga vrsta masnoća koje unosimo hranom i koja se pohranju u masno tkivo. Povišene vrijednosti triglicerida predstavljaju također rizik za aterosklerozu, ali ne tako jak kao povišeni holesterol. Ono što je važno da se trigliceridi ne nalaze samo u hrani bogatoj mastima: ako konzumiramo hranu bogatu ugljikohidratima (hljeb, slatkiši, tijesto) njihova pretjerana količina se pretvara preko glicerola u trigliceride koji se pohranjuju u masnom tkivu.
Kako ih prepoznati?
Ponekad se u osoba koje imaju povišene vrijednosti holesterola u krvi mogu primjetiti nakupine masnog tkiva žute boje u obliku pločica ili čvorića na gornjim očnim kapcima ili nekim drugim dijelovima tijela (tzv. ksantelazme). Ipak da bi precizno utvrdili da li imamo povišene vrijednosti masnoća u krvi potrebno je uraditi pretragu iz krvi koja se naziva lipidogram i koja nam daje informacije o vrijednostima masnoća u krvi tj. ukupnog holesterola, LDL-, VLDL-, HDL-holesterola kao i triglicerida. Važno je napomenuti da dan prije vađenja krvi za nalaz lipidograma pacijent ne bi trebao konzumirati hranu i alkohol iza 18 h kako bi nalaz bio vjerodostojan.
Preporučena vrijednost ukupnoga holesterola trebala bi biti manja od 5,0 mmol/L, a vrijednost LDL-holesterola manja od 3,0 mmol/L, a HDL-holesterol bi trebao biti viši od 1,0 mmol/L kod muškaraca, a 1.2 mmol/L kod žena. Vrijednosti triglicerida bi trebale biti niže od 1.7 mmol/l.
Međutim, drugačije ciljne vrijednosti važe kod osoba koje već imaju kardiovaskularno oboljenje: osobe sa anginom pektoris, one koje su preboljele srčani ili moždani udar, one sa revaskularizacijom koronarnih arterija (stentiranje ili aorto-koronarni by-pass), one koje imaju bolest perifernih krvnih sudova, šećernu bolest tipa 2, šećernu bolest tipa 1 sa oštećenjem ciljnih organa, ili ako imaju visok rizik za nastanak kardiovaskularnih bolesti.
U prethodno navedenim slučajevima ciljne vrijednosti ukupnog holesterola moraju biti još i niže – tj. ispod 4,5 mmol/L, a LDL-holesterola ispod 2,5 mmol/L, dok vodič za dislipidemije koje je izdalo Evropsko udruženje kardiologa 2011. godine preporučuje kod pacijenata sa vrlo visokim kardio-vaskularnim rizikom još niže ciljne vrijednosti LDL holesterola < 1.7 mmol/L.
Šta uraditi kada se poremećaj pojavi?
Promjene životnih i prehrambenih navika su prva terapija u slučaju da imate povišene masnoće. Ukoliko se na ovaj način ne uspije sniziti povišena razina masnoća u krvi kroz najmanje dva mjeseca, tek onda se liječenje nastavlja primjenom lijekova. Da bi liječenje bilo uspješno prehrana mora biti prilagođena i nema svrhe davati lijekove ako ćemo i dalje nastaviti sa konzumiranjem hrane bogate mastima.
Osnovno pravilo je smanjiti unos zasićenih masti koji se nalaze u crvenom mesu, jajima, mliječnim proizvodima. Zasićene masti podižu ukupni holesterol i LDL-holesterol. Prije pripreme crvenog mesa uklonite svu vidljivu masnoću kao i kožicu kod piletine ili puretine jer sadrži velike količine holesterola. Smanjite unos jaja, te životinjskih iznutrica (jetrice, bubrege i mozak), a mlijeko i mliječne prerađevine trebaju biti sa niskim udjelom mliječne masti (oznaka „light” na ambalaži). Posebno je potrebno izbjegavati trans-masti koje nastaju grijanjem tečnog biljnog ulja, a nalaze se u pečenoj hrani, margarinima, grickalicama (čips), prerađenoj hrani kao i u pomfritu i drugoj prženoj hrani.
Unosite što više nezasićenih masnoća koje se smatraju dobrim masnoćama, jer mogu da poboljšaju nivo holesterola u krvotoku – snižavaju LDL – holesterol, a povećavaju HDL- holesterol. Nezasićene masti se nalaze se u hrani biljnog porijekla kao što su biljna ulja, koštunjavi plodovi i sjemenke. Mono-nezasićene masti se nalaze u visokim koncentracijama u uljima od repice, kikirikija i maslina, u bademima, lješnicima i sjemenkama bundeve i susama. Poli-nezasićene masti se nalaze u visokim koncentracijama u uljima od suncokreta, kukuruza, soje, lana, te orasima, lanenim sjemenkama i ribi. Omega 3 masti su važna vrsta polinezasićenih masti koje se nalaze u plavoj (morskoj) ribi, te se preporučuje da se takva riba jede 2 ili 3 puta sedmično.
Potrebno je jesti što više voća i povrća koje je bogato antioksidansima jer oni sprečavaju da LDL čestice potiču stvaranje aterosklerotskih suženja u krvnim sudovima. Voće (npr. jabuke), povrće kao i žitarice (zob, ječam, raž) sadrže viskozna vlakna koja se ponašaju kao sredstvo koje veže masti u probavnoj cijevu, te smanjuju njihovu resorpciju i na taj način snižavaju vrijednosti holesterola u krvi. Na kraju, ali nikako manje važno napominjemo svakodnevnu fizičku aktivnost i redukciju tjelesne težine koja svakako uvelike pridonosi smanjenju vrijednosti masnoća u krvi.
Konzumiranje malih količina alkoholnih pića, npr crnog vina (1-2 dL/dnevno) dovodi do pozitivnih antioksidativnih i antiupalnih djelovanja i podiže vrijednost dobrog HDL-holesterola. Nasuprot tome, svakodnevno uzimanje većih količina alkoholnih pića potiče porast vrijednosti triglicerida, ubrzava aterosklerozu i povećava rizik od nastanka kardiovaskularnih bolesti (npr alkoholna kardiomiopatija).
Ukoliko imate povišene trigliceride preporuke su da se smanji unos ugljikohidrata, alkohola, te poveća unos dodataka prehrani na bazi omega-3 nezasićenih masti, te zamjena zasićenih sa mononezasićenim i polinezasićenim mastima. Za povišenje vrijednosti HDL-holesterola osim prethodno navedenih promjena u prehrambenih navikama jako je bitno povećanje svakodnevne fizičke aktivnost (barem 30 minuta dnevno) uz smanjenje tjelesne težine, te prestanak pušenja.
Ako se i nakon 2 mjeseca pridržavanja dijete, te povećane fizičke aktivnosti ne uspije postići ciljne vrijednosti masnoća uvodimo terapiju lijekovima. Za terapiju povišenih vrijednosti LDL-holesterola danas postoje lijekovi – statini koji osim što snižavaju LDL-holesterol djeluju i tako što sprečavaju rast aterosklerotskog plaka. Danas na našem tržištu postoji više različitih statina kao što su simvastatin, atorvastatin i rosuvastatin. U liječenju povišenih vrijednosti triglicerida koriste se fibrati ili niacin, uz omega-3-masne kiseline koje su izvor nezasićenih masnih kiselina morskog porijekla. Potrebno je naglasiti da je njihovo pozitivno djelovanje dokazano i u više medicinskih studija*. Kod ekstremnih miješanih dislipidemija može se iznimno koristiti kombinacija statina i fibrata, ali uz oprez i redovito praćenje mišićnih i jetrenih enzima, kako bi se na vrijeme otkrila eventualna pojava oštećenja mišića.
*Eur J Card Prev Rehab 2003; 10(S1):S1-S78
Izvor: www.kecs.ba