Iako je mnogima baš ljeto najdraže godišnje doba, osobama koje imaju poteškoća s krvnim tlakom nije baš najugodnije.
Visoki krvni tlak dobiva puno više pažnje od strane liječnika i medija, no i nizak tlak predstavlja brojne izazove osobama koje se bore protiv njega.
Visoke vrućine osobito nepovoljno djeluju na snižavanje krvnog tlaka pa bi osobe koje su mu sklone trebali biti posebno oprezne kada krenu paklene temperature i pratiti kako se osjećaju.
Što je niski tlak i kako ga prepoznati
Krvni tlak je snaga kojom krv pritišće na stijenke arterija su dvije faze otkucaja srca, a razlikujemo sistolički ili gornji i dijastolički ili donji tlak.
Sistolički tlak je tlak koji stvara srce kada pumpa krv, a dijastolički je tlak u arterijama kada srce miruje između otkucaja.
Osoba koja ima sistolički tlak 90, a dijastolički tlak 60 mm Hg ili niže ima nizak tlak ili hipotenziju.
No, dovoljno je da jedna od dvije mjerene vrijednosti niža od normalne da bi tlak bio označen kao nizak.
Kako znati imate li nizak tlak? Osobe koje imaju nizak tlak najčešće primjećuju sljedeće simptome:
- Vrtoglavica ili slabost
- Nesvjestica
- Nedostatak koncentracije
- Zamagljen vid
- Mučnina
- Hladna, znojna, blijeda koža
- Brzo, plitko disanje
- Umor
- Depresija
- Žeđ
Vrste niskog tlaka
Nizak tlak ne mora trajati konstantno i ne osjećaju svi iste simptome. Razlikujemo nekoliko vrsta niskog tlaka, to jest hipotenzije.
Posturalna ili ortostatska hipotenzija – javlja se prilikom naglog ustajanja i prati je zamagljivanje pred očima i blaža vrtoglavica. Češće se javlja kod starijih osoba, čak jedna petina starijih od 65 godina pati od nje.
Postprandijalna hipotenzija je pojava niskog tlaka nakon jela. Krv putuje prema probavnom sustavu pa je u ostatku tijela manjak, a samim time i niži tlak. Također pogađa starije osobe.
Neuralno uzrokovana hipotenzija događa se zbog abnormalne signalizacije između srčanih klijetki i mozga. Srce i nakon pada tlaka javlja mozgu da je tlak normalan ili visok te ne dolazi do kompenzacijskog mehanizma.
Uzroci niskog tlaka
Do pojave niskog tlaka može doći i zbog različitih zdravstvenih stanja pa tako na snižavanje tlaka utječe:
- Dehidracija – smanjuje tlak jer je smanjen volumen krvi u organizmu
- Trudnoća – krvožilni sustav se brzo širi pa srce ne stigne pratiti promjene
- Srčane tegobe – kao što su vrlo spor puls, srčani udar ili otkazivanje srca smanjuju tlak
- Gubitak krvi – zbog ozljede ili unutarnje krvarenje smanjuje količinu krvi u organizmu
- Teška infekcija (sepsa) – može dovesti do pada krvnog tlaka opasnog po život
- Teška alergijska reakcija (anafilaksija) – osim osipa i natečenosti uzrokuje i pad tlaka
- Hormonski poremećaji – kao što su bolest štitnjače i niska razina šećera u krvi također mogu uzrokovati nizak tlak
- Manjak vitamina B9 i B12 – mogu uzrokovati slabiju proizvodnju crvenih krvnih zrnaca
- Lijekovi – kao što su diuretici, alfa i beta blokatori i neke vrste antidepresiva snizuju tlak
Kako liječiti niski tlak
Kod liječenja niskog krvnog prvo se pristupa liječenju uzroka niskog tlaka.
Primjerice, ako vam štitnjača uzrokuje nizak tlak, vaš će vam liječnik prvo propisati terapiju za štitnjaču, a tlak bi se trebao popraviti s vremenom.
Ako je uzrok krvnog tlaka nepoznat, tada je cilj povisiti krvni tlak te možete poslušati liječnika i:
- unositi više soli – za osobe s visokim tlakom je nepoželjna, no vama će koristiti
- piti više vode – kako bi povećali volumen krvi
- jesti više juhe – jer sadrže veliku količinu soli
- piti izotonične napitke – jer su bogati elektrolitima koji ublažavaju simptome niskog tlaka
- povećati unos proteina
- jesti više puta dnevno
- ne preskakati doručak
- izbjegavati rad vani po vrućini
Redovita kontrola tlaka prvi je korak u prevenciji i liječenju niskog tlaka stoga nemojte zatvarati oči pred simptomima i nabavite tlakomjer.
Izvor: eljekarna24.hr