Velika sfinga stražari u egipatskoj pustinji, oko 10 kilometara daleko od Kaira, i čuva velike tri piramide u Gizi. Ovo je čudovište načinjeno od kamena, s glavom čovjeka i tijelom lava koji leži s naprijed ispruženim šapama.
Tijelo je samo grubo izvajano dok je glava detaljno obrađena. Oči su tajanstvene i imaju pogled koji još niko nije uspio da objasni. Gledaju preko pustinje s nekom tajanstvenom nadmoćnošću. Figura je visoka preko 20 metara, a duga 63 metra. Vjeruje se da je sfinga stara najmanje 5.000 godina.
Zašto je sagrađena? Jedino tumačenje pronađeno je u maloj kapeli koja se nalazi između šapa čudovišta. U njoj su zapisi koje su tu ostavila dva drevna egipatska kralja. Oni objašnjavaju da sfinga predstavlja jedan od oblika boga sunca Harmakisa i da je njen zadatak da groblje oko piramide odbrani od svakog zla.
Osim velike sfinge iz Gize, u Egiptu ima još sfinga. Njihove glave predstavljaju likove kraljeva. U svetim egipatskim spisima riječ sfinga znači gospodar. Sfinga je iz Egipta prešla u druge civilizacije, u Austriju i Grčku. U tim zemljama sfinge su bile predstavljene s krilima. U Austriji su to obično bili muškarci, a u Grčkoj su imale glavu žene.
Grci su imali jednu legendu o sfingi. Sfinga je živjela na jednoj stijeni i ubijala je svakog koji bi prošao, a nije umio riješiti zagonetku koju bi mu ona postavila: „Šta ide ujutro na četiri noge, u podne na dvije, a uvečer na tri?“ Edip joj je odgovori da je to čovjek, jer kao dijete puzi na sve četiri, kao odrastao ide na dvije noge, a kao starac hoda pomažući se štapom. To je bio pravi odgovor, pa se sfinga u bijesu bacila sa stijene i umrla.
Izvor: Kevser, list za djecu, god. VII, br. 78, NIP Novi Kevser d.o.o., Sarajevo, 2002, str. 14.