“Užitak” je čulno osjećanje i percipiranje nečega odgovarajućeg i poželjnog.
Ovaj termin koristi se kao suprotnost terminu “bol”, a bol je čulno osjećanje – percipiranje neodgovarajućeg i nepoželjnog.
Moć percipiranja užitka i boli kod životinja se javlja samim njihovim nastankom i upravo pod uticajem te moći one se kreću prema korisnom i poželjnom, a izbjegavaju ono što je štetno i neodgovarajuće.
Svaka životinja može da uživa u određenoj stvari; na primjer, insekti i crvi uživaju u gnojivu i u zemlji, a pčela u nektaru cvijeća.
Da bi udovoljio svojim tjelesnim potrebama, i čovjek ima posebne užitke i boli. Ustvari, užici kod čovjeka postoje s ciljem otklanjanja boli.
Čovjek konzumiranjem hrane i vode zapravo otklanja bol koja proizlazi iz gladi i žeđi i sâmo ovo otklanjanje boli kod njega proizvodi užitak, pomoću odjeće čovjek sebe čuva od uznemirenosti hladnoćom i toplotom, a posredstvom bračne veze udovoljava svojim putenim potrebama.
Dakle, užici su kod čovjeka poput lijekova koji otklanjaju bolove te se trebaju koristiti u odgovarajućoj mjeri i na odgovarajući način, a pretjerivanje i nehaj (ifrat ve tefrit) kad su oni u pitanju, odvode ga drugim bolovima i bolestima i na kraju smrti.
Neki čovjekovi užici su osjetilni i izviru iz moći strasti i srdžbe. Ovi užici su zajednički čovjeku i životinjama. Ovakvi užici su akcidentalni i nestajući, a ponekad pretjerivanje u njima završava neugodnostima.
Ovakvi užici, budući da se slažu sa čovjekovom prirodom, više su predmet pažnje i želje pojedinaca. Užici poput konzumiranja hrane, spavanja, spolnog odnosa, osvete, predvođenja i sl. Predstavljaju osjetilne užitke.
Druga vrsta užitaka svojstvena čovjeku jesu razumski užici.
Ovi užici su po biti postojani i njihovo ponavljanje ne samo da osobu ne zamara, već biva povodom povećanja i produbljenja užitka.
Pažnja prema užicima ove vrste i želja za njima, budući da su oni protivni čovjekovoj prirodnoj želji, zahtijeva strpljenje, vježbanje i uzimanje vjerskih uputa te savjeta dobrih ljudi i roditelja u obzir.
Međutim, razumski užitak je najbolji i najčasniji užitak, a čovjek na putu sticanja tog užitka čak podnosi mnoge boli i zatvara oči pred osjetilnim užicima.
Izvor: Muhammed Fath Ali Khani, Ali Rida Fasihizadah i Ali Naqi Fakihi, Stavovi islamskih mislioca o edukaciji i odgoju, s perzijskog preveli Lutfi Akbaš i Amar Imamović, fondacija “Mulla Sadra” u BiH,Sarajevo 2008.