Autor: Ebu Hamid el-Gazali
Treba znati da ima petnaest noći posebne vrijednosti u kojima je, kako se u hadisima naglašava, pohvalno bdjeti i namaz obavljati. Čovjek ne bi trebao da ih zanemaruje, jer su to „sajmovi“ dobrih djela i magacini trgovačke robe. Kada trgovac zanemaruje sajmove i sezone trgovine, nikada neće zaraditi, također i murid kada zanemari vrijednost određenog vremena, neće uspjeti.
Šest ovih noći jeste u mjesecu ramazanu i to pet od njih u neparnim noćima posljednje trećine tog mjeseca, budući da se u njoj nalazi noć el-Kadr, te sedamnaesta noć ramazana u čijim će se jutarnjim časovima razdvojiti laž i istina, dan u kome su se sukobile dvije skupine, tj., odigrala se Bitka na Bedru. Ostalih devet od spomenutih petnaest noći jesu: prva noć mjeseca redžeba, dvadeset i sedma noć mjeseca redžeba, odnosno noć Mi'radža u kojoj se tradicionalno obavlja jedan namaz, a u vezi sa kojom Poslanik, s.a.v.s., kaže:
Onome koji bude činio ibadet u ovoj noći bit će upisano kao da je stotinu godina radio dobra djela.[1]
Onome koji u ovoj noći klanja dvanaest rekata, učeći na svakom od njih el-Fatihu i jednu suru iz Kur'ana, te izgovarajući šehadet na svakom drugom rekatu i predajući selam na kraju, a zatim stotinu puta izgovori sljedeće riječi: Subhanal-lahi, vel-hamdu lil-lahi, ve la ilahe illal-lahu val-lahu ekber (Slavljen neka je Allah, Njemu neka je hvala, nema drugog boga osim Allaha, Allah je najveći), stotinu puta učini istigfar, stotinu puta donese salavat na Poslanika, zamoli Allaha, dž.š., za ono što želi na ovom ili onom svijetu, te osvane posteći, Allah, dž.š., udovoljit će svim željama, osim ako se ne tiču nekog grijeha.
Zatim je tu petnaesta noć ša'bana, u kojoj se klanja stotinu rekata, učeći na svakom od njih nakon el-Fatihe deset puta suru el-Ihlas. Kao što smo kazali u poglavlju o dobrovoljnim namazima, ashabi nisu propuštali ovaj namaz. Onda je tu i noć Arefata, te noći uoči bajrama o kojima je Poslanik, s.a.v.s., rekao:
Ko probdije noć uoči bajrama, njegovo srce neće umrijeti onoga dana kada srca budu umirala.[2]
Kada su u pitanju dani od posebnog značaja, njih ima devetnaest. U njima je poželjno ustrajati u virdovima. To su: dan Arefata, dan Ašure, dvadeset i sedmi dan redžeba, koji ima veliku vrijednost, o kojoj govori i sljedeći Poslanik, s.a.v.s., hadis koji prenosi Ebu Hurejre:
Ko bude postio dvadeset i sedmi dan mjeseca redžeba, Allah, dž.š., upisat će mu kao da je postio šezdeset mjeseci.[3]
To je dan u kojem je Allah, dž.š., spustio Džibrila Muhammedu, s.a.v.s., s objavom. Zatim je tu sedamnaesti dan mjeseca ramazana, a to je dan Bitke na Bedru, petnaesti dan mjeseca ša'bana, petak, dva bajrama, „poznati“ dani (ma'lumat), a to je deset dana mjeseca zul-hidždžeta i određeni dani (ma'dudat), a to su dani Kurban-bajrama. Enes prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., rekao:
Kada petak bude siguran, i ostali dani budu takvi, a kada mjesec ramazan bude siguran, i ostatak godine bude takav.[4]
Neki je učenjak rekao: „Ko se potrudi i zbrine pet dana na ovom svijetu neće ga zadesiti briga na ahiretu.“ Pod tim je mislio na dva bajrama, petak, dan Arefata i dan Ašure.
U toku sedmice, dani od posebnog značaja jesu četvrtak i ponedeljak, u kojima se djela ljudi uzdižu Allahu, dž.š.. O vrijednostima dana i mjeseci u kojima se posti govorili smo u knjizi o postu, tako da nema potrebe da to sada ovdje ponavljamo, a Allah, dž.š., najbolje zna. Neka je salavat i selam na sve odabrane Božije robove širom svijeta!
Izvor: Ebu Hamid el-Gazali, Oživljavanje vjerskih znanosti, knjiga 2, Bookline d.o.o., Sarajevo, 2004, str. 563-566.
[1] Hadis koji govori o namazu koji se obavlja u dvadeset sedmoj noći redžeba. Ebu Musa el-Medini u djelu Fedail el-ejjam ve el-lejali spominje da ovaj hadis prenosi Ebu Muhammed el-Habbari od el-Hakima Ebu Abdullaha, on od Muhammeda b. el-Fadila, ovaj od Ebana, a on od Enesa kao merfu-hadis. Muhammed b. el-Fadl i Eban su vrlo slabi, a hadis je munker.
[2] Hadis: Ko probdije noć uoči bajrama... prenosi se od Ebu Umame, lanac prenosilaca je slab.
[3] Hadis: Ko bude postio dvadeset i sedmi dan mjeseca redžeba… prenosi Ebu Musa el-Medini u djelu Fedailul-ejjam vel-lejali od Šihra b. Havšeba.
[4] Hadis: Kada petak bude siguran, i ostali dani budu takvi…, već je spomenut u petom poglavlju knjige o namazu, gdje je spomenut samo petak. U cijelosti ga prenosi Ibn Hibban u djelu Ed-Du'afa’ i Ebu Nuajm u djelu El-Hilje od h. Aiše, ali je slab.