Autor: Matea Jarak
Terry Gates godinama se, poput Hamleta, premišljao oko lubanje kad mu je jednog dana nešto sinulo. Primijetio je da su najveći dinosauri imali velike i brojne ukrase na glavama. U nastavku pročitajte kako su ukrasi na glavi utjecali na najveće životinje koje su kročile planetom.
Kao paleontolog na Sveučilištu North Carolina State Terry Gates je primijetio kako samo lubanje najvećih dinosaura imaju kvržice, rogove i zanimljive nabore. Iznenada mu je palo napamet da takvi ukrasi nisu samo nusprodukt veličine, već su razlog za to. Nova ideja je protresla konvencionalna saznanja o divovskom rastu dinosaura.
Istraživanje koje je proveo Gates i njegov tim suradnika prvo je takve vrste. Tijekom istraživanja katalogizirano je 111 lubanja teropoda, grabežljivih dinosaura (poput vrste Tyrannosaurus rex) iz muzejskih zbirki i publikacija diljem svijeta. Teropodi su mogli doseći veličinu manju od kućne mačke, a neki čak i do 6 tona. Gates je svoje istraživanje započeo s vrstom Coelophysis, 27 kilograma teškim dinosaurom koji se nalazi na početku obiteljskog stabla teropoda s glatkom lubanjom. „U osnovi trokut sa zubima”, kaže Gates. Istraživači su otkrili da je 20 od 22 najveća predatorna dinosaura imalo koštane ukrase na glavi, u usporedbi sa samo jedom vrstom koja je težila ispod 36 kilograma. Osim toga, dinosauri s takvim karakteristikama evoluirali su tijekom kratkog vremena u velike životinje. Među dinosaurima koji su na kraju težili barem tonu, oni s ukrasima na glavi povećali su masu tijela 20 puta brže od onih bez ukrasa, što bi značilo da su dobivali nekoliko stotina kilograma svakih 4-6 milijuna godina. Iako to možda zvuči sporo, vrlo je brzo u smislu evolucije. “Jednom kada vaše tijelo dobije nabore, počnete rapidno rasti”, kaže Gates.
Zašto su ukrasi na glavi tako bitni dinosaurima? Znanstvenici su godinama smatrali da su rogovi i nabori pomagali dinosaurima pri komuniciranju i postavljanju dominacije. No, novi nalaz ide jedan korak dalje, sugerirajući da su ukrasi odigrali važnu ulogu u veličini tijela. Znanstvenici su tijekom ovog istraživanja zaključili da su, uzmemo li u obzir koštani greben oko očiju vrste T. rex, odrasle jedinke koje su imale veće nabore vjerojatno konzumirale više hrane kao mladunci. Gledajući prikaz evolucije dinosaura, vrsta T. rex je povećavala svoju masu kako bi uspješnije lovila i preživjela. Također, ukoliko je jedinka bila i velika i imala brojne ukrase na glavi, bila je interesantniji izbor za partnera te su se na taj način spomenute karakteristike prenosile na potomke.
Novo otkriće nadopunilo je dokaze o složenom društvenom životu dinosaura. Zato što ih ne možemo promatrati u akciji, Gates zaključuje: „Moramo zaključiti ono što ne možemo vidjeti, kao da gledamo sliku kroz djelomično zatvoren zastor. Nova otkrića nam daju uvid u ono što bi se moglo još skrivati ispod zastora.”
Izvor: Smithsonianmag.com / biologija.com.hr