Autor: mr. Narcisa Turković
Islam je oduvijek isticao vrijednost znanja, a Poslanik, s.a.v.s., je i ženi povjerio pravo na znanje. Jedna od prvih žena u islamu, Hatidža b. Huvejlid, r.a., i prije braka sa poslanikom Muhammedom, s.a.v.s., je bila primjer napredne i samostalne žene. Uspješna na polju trgovine, predstavljala je jednu od elitnih ličnosti u Mekki. Pogrešno je shvatanje da religiozna žena treba biti neobrazovana, ili da je spriječena da bude u vodama poslovnog svijeta samo zbog nošenja hidžaba. Danas je trend da muslimani i nemuslimani gledaju žene sa hidžabom na drugačiji način. U svijetu postoji veliki broj žena koje su dokazale da hidžab nije prepreka. One su visoko obrazovane ličnosti koje uživaju u svojoj struci. Primjera je mnogo, a ovdje ćemo navesti tek nekoliko žena sa hidžabom koje su zablistale u svojoj profesiji.
Muslimanke su u prošlosti dosta doprinijele u području nauke, a to čine i u sadašnjosti. U SAD-u žene su danas aktivne i uspješne u raznim naučnim disciplinama. Jedna od njih je dr. Shanaz Tejani-Butt, profesor farmakologije i toksikologije, prodekan na fakultetu poslijediplomskih studija i voditelj istraživanja na University of the Sciences u Philadelphiji.
Dr. Shanaz Tejani-Butt, kao neurolog, uvijek se interesirala o utjecaju religioznih misli, vjerovanja i prakse na rad mozga. Bavila se pitanjima: Da li postoje posebni dijelovi mozga odgovorni za vjerske misli? Postoji li religiozna neurohemija u mozgu? Je li religija dio našeg genetskog dijela? Je li religija naslijeđena osobina? Hoće li znanstvenici ikad izolirati gen za religiju? Profesorica dr. Tejani-Butt je također predsjednica Udruge žena Ahmadi znanosti (AWSA). Njen savjet je da svaka žena, bez obzira na religiozno opredjeljenje, treba nastaviti karijeru na polju prirodnih nauka, tehnologije, mašinstva ili matematike, ukoliko ima sklonosti za to.
Drugi primjer je Noor Tagouri, djevojka u hidžabu, koja je nakon pokretanja međunarodno priznate socijalne medijske kampanje, bila odlučna ostvariti svoj san da postane prva “hidžabi ikona” na komercijalnoj televiziji u SAD-u. Nakon svoga uspjeha, Noor Tagouri je počela inspirirati druge da učine isto, da se bore za svoja prava i budu ono što žele u životu. Od pokretanja online kampanje Let Noor Shine (Dozvolite Noor da zablista) 2012. godine, Noor Tagouri je stekla međunarodnu pozornost kao mlada osoba o kojoj se mnogo govorilo u zemlji. Ona je postala novinar za CBS radio u Washingtonu, diplomirala je na jednoj od najprestižnijih škola novinarstva, a također je postala i novinar za Metro DC za CTV News, te je putovala svijetom kao motivacijski govornik. Ona je libijsko-američkog porijekla, a njena strast za propovijedanjem proizlazi iz želje da se razotkriju kulturne nepravde kad je riječ o poslovnom napredovanju žene. Noor je dokazala da žena sa hidžabom može da zablista na svim poljima.
Dvije žene porijeklom iz Kraljevine Saudijske Arabije, Samera Ibrahim Islam i Hayat Sindi,svrstane su među najutjecajnije muslimanke u naučnim oblastima (Top 20 Muslim Women Scientists) i to od strane online magazina Muslimanska znanost u Kraljevini Engleskoj. Pri odabiru 20 žena na međunarodnom nivou žiri se fokusirao na muslimanke koje su postigle naučni i tehnološki napredak, te pomogle postići socijalnu pravdu u svojim zemljama. Jedna od njih je Hayat Sindi koju časopis opisuje kao inovatorku napominjući da sve ove žene igraju bitnu ulogu u razvoju nauke u svijetu. Samera Islam je zastupnica za sigurnost lijekova, članica upravnog odbora arapskog udruženja za nauku i tehnologiju – The Arab Science and Technology Foundation i šefica medicinskog odjeljenja King Fahd Centra za medicinska istraživanja na King Abdul Aziz University. Ona je prva žena u Saudijskoj Arabiji koja je odbranila doktorat iz filozofije i prva žena iz arapskih zemalja koja je primila nagradu za obrazovanje, nauku i kulturu od Ujedinjenih naroda za žene u nauci. Ona je također regionalna savjetnica za Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO) na programu za medikamente.
Iqbal el-Asaad najmlađa je doktorica na svijetu koja je ušla u Guinnessovu knjigu rekorda. Porijeklom je iz Palestine, a živi kao izbjeglica u Lebanonu. Srednju školu je završila kao najbolji student u dobi od 12 godina. Svladala biohemiju i matematiku koliko je bilo potrebno za medicinsku školu. Sa samo 13 godina Iqbal je vladala svojim znanjem, što je primjetio libanski ministar obrazovanja, koji joj je pomogao da osigura medicinsku stipendiju na prestižnom univerzitetu u Kataru. Počela je studirati medicinu sa samo 14 godina života, a diplomu je stekla sa 20 godina, tako da je ona za sada najmlađi doktor medicine na svijetu.
Wafa Dabbagh je promovirana na mjesto potpukovnika i zapovjednika u kanadskoj mornarici, a ujedno je i prva pripadnica vojske koja nosi hidžab u uniformi.
Renee Abdul Hadi, viša voditeljica tima, žena sa hidžabom, je libansko-američkog porijekla koja upravlja timom u Target-u, američkom lancu masovne trgovine u Dearborn, Michigan.
Asma Azim je vozač i nana sa 58 godina, porijeklom iz Pakistana. Bavi se mehanikom kamiona u posljednjih dvanaest godina. Dok je radila na prometnoj benziskoj pumpi, bila je zaintrigirana stilom života vozača kamiona. Oduševljavala je veličina kamiona i savremena tehnika, pa se zainteresirala za rad na njima. Završila je sve potrebne kurseve i dobila je diplome kako bi mogla započeti privatni biznis sa kamionima. Ljudi se dive Asmi najviše zbog toga što je započela tako rizičan i veliki privatni posao samostalno i hrabro.
Mersiha Halilbegović – Bayraktar, mlada arhitektica i majka, kaže: „Kada sam završila studij na arhitekturi, odlučila sam raditi u praksi i otvoriti privatni biro (Mer'Sa Mimarlik) sa kolegicom Safiye Kalay u Istanbulu gdje živim. Tada sam čula komentare poput: ‘Teško je raditi s hidžabom, teško je raditi kao arhitektica, teško je raditi kao majka’ itd. Kad sam analizirala mišljenja, zaključila sam da jeste teško raditi sa hidžabom, ali isto tako je teško raditi i bez hidžaba. Teško je raditi kao arhitekta, ali ja imam slobodu da radim ono što želim i volim, te sam mišljenja da posao u kojem uživate može donijeti najbolje rezultate. Kao što je Muhammed Ali rekao: ‘Onaj koji nije dovoljno hrabar da rizikuje neće postići ništa u životu.’ Kao mlada majka mogu isto tako reći da je teško raditi sa bebom kod kuće, ali molim Allaha, dž.š., da nam olakša i blagoslovi nas, jer znamo da nam i vjera nalaže da čitamo i učimo. Ja vjerujem da kroz posao mogu da nadogradim svoje znanje i praksu.“
Mnoge žene vjernice su uspješne doktorice, profesorice, novinarke, pravnice… Ističu se po svojim rezultatima i aktivne su u svojim zajednicama.
Bez obzira za koju karijeru u životu da se odlučimo, ili se posvetimo odgoju svoje djece, sve mi imamo pravo na vlastiti izbor, da radimo ono što volimo. Isto tako, svaka od nas treba da se neumorno trudi, da uči i izučava, te da svojim radom doprinese dobrobiti društva.