Zloupotreba antibiotika kod djece
Zloupotreba antibiotika kod djece

Zloupotreba antibiotika kod djece

Autor:  dr. Ismail Lutolli, specijalista na Pedijatrijskoj klinici UKCS-a


Antibiotici su lijekovi koji mogu potpuno uništiti bakterije, zaustaviti njihov rast ili razmnožavanje. Zato se koriste za liječenje bakterijskih, te nekih gljivičnih i parazitarnih infekcija. Savremena medicina ne može se zamisliti bez ovih lijekova kako u prevenciji tako i u borbi protiv velikog broja infekcija i zaraznih bolesti. Otkriće antibiotika je revolucionarni događaj, koji je spasio milione života. Iako oni ubijaju većinu bakterija, neke uspiju razviti otpornost, odnosno rezistenciju, tako da antibiotici na njih prestanu djelovati. 

U posljednje vrijeme često se govori o zloupotrebi antibiotika, što je postao globalni problem. Danas postoje bakterije koje su otporne na većinu poznatih antibiotika i javljaju se infekcije koje ozbiljno ugrožavaju zdravlje i život. Otpornost na antibiotike jedna je od najozbiljnijih prijetnji po javno zdravlje na globalnom nivou.

Antibiotici ne liječe virusne infekcije

Antibiotici su promijenili naš život, ali nisu univerzalni lijek. Uprkos tome, većina roditelja (70–75%) kod nas pogrešno vjeruje da antibiotici djeluju protiv prehlade i gripa, odnosno virusne infekcije, a, zapravo, djeluju isključivo kod bakterijskih infekcija. 

Mi se često susrećemo s roditeljima koji za neka oboljenja djeteta za koja ni slučajno nisu indicirani antibiotici, kao što su gripa i prehlada, insistiraju isključivo na antibiotskoj terapiji. Roditelji koji dovedu dijete kod ljekara budu nezadovoljni ako iz ordinacije izađu „praznih ruku“, bez antibiotskog sirupa.

Antibiotici mogu samo napraviti štetu kod prehlade, bronhitisa, gripa, grlobolje i većine slučajeva kašlja. Ukoliko se razvije rezistentnost, postoji rizik od ozbiljnije bolesti, češće hospitalizacije i drugih komplikacija.

Prekomjerno propisivanje antibiotika dovelo je do razvoja sojeva bakterija otpornih na terapiju.

Najčešći razlog posjete pedijatru

Akutne infekcije gornjih disajnih puteva najčešći su razlog posjete pedijatru, a čak 95% njih uzrokovano je virusima. To znači da je upotreba antibiotika u ovim stanjima rijetko potrebna. 

Uzimanje antibiotika u situacijama kada oni nisu indicirani (virusne infekcije) ili u liječenju blagih infekcija ne samo da ne koristi već može dovesti do razvoja otpornosti bakterija na antibiotike, odnosno bakterijske rezistencije. 

Problem je to što se bakterije prilagođavaju i pronalaze načine da prežive učinke antibiotika, te u konačnici postaju otporne na njihovo djelovanje. Naime, što se neki antibiotik više koristi, više bakterija postaje otporno na njega.

Najpropisivaniji lijekovi djeci su antibiotici!

Statistika kaže da se godišnje na 1.000 djece između prve i četvrte godine u većini evropskih država propisuje 1.800 recepata za antibiotike, dok je ta brojka u Švedskoj ili Danskoj tek 600, dakle tri puta manja.

Svako treće dijete u Sarajevu primilo je najmanje jedan antibiotik tokom godine, dok je svako šesto primilo dva ili više antibiotika. Također, propisivanje antibiotika povećano je tokom zimskog perioda, od oktobra do marta, kada su u porastu virusne infekcije, što je još jedan pokazatelj neracionalne primjene antibiotika. To, nažalost, pokazuje da su antibiotici lijekovi koji se najviše propisuju djeci.

Pacijenti najčešće dolaze s virusnom respiratornom infekcijom, a izađu s receptom za antibiotik. Nekada se to desi zbog nemogućnosti brze dijagnostike, a nekada zbog pritiska roditelja, koji smatraju da niste dobar ljekar ako im ne propišete neki lijek.

Često ljekari u domovima zdravlja nemaju vremena da na pravi način zbrinu sve pacijente. Prosječno se obavi 50 pregleda u smjeni, a možda i više.

Osnovno je pravilo da se uvijek, ako je moguće, otkrije uzrok infekcije, što se može uraditi laboratorijskim analizama i odgovarajućim brisevima. 

Antibiotike treba čuvati za generacije koje dolaze

Moramo ozbiljno razmišljati o prevenciji infekcija: zdravom načinu života, pravilnoj ishrani, povećanju zdravstvene i higijenske kulture, fizičkoj aktivnosti i jačanju imuniteta.

Poboljšanjem otpornosti organizma smanjuje se broj infekcija, a time i potreba za antibioticima.

Svi trebamo smanjiti njihovu upotrebu, a ljekarima pedijatrima treba se omogućiti brzo laboratorijsko testiranje kako bi mogli uvidjeti je li bolest virusnog ili bakterijskog porijekla i samim tim znati jesu li antibiotici uopće potrebni u liječenju.